Vrhunac turističke sezone – jul i avgust – i ove godine odlučuje da li će Crna Gora ostvariti planirane ekonomske pokazatelje. Ta dva ljetnja mjeseca već godinama praktično određuju uspjeh ili neuspjeh turističke godine, ali i ukupnog ekonomskog rasta.
Turizam u Crnoj Gori čini između 20 i 25 odsto BDP-a, što ovu malu zemlju svrstava među najzavisnije turističke ekonomije u Evropi, ako ne i svijetu. Dok druge zemlje rast prihoda raspoređuju kroz više sektora i sezona, crnogorska ekonomija i dalje ima sezonalni karakter, i to ekstremno izražen.
Zato se već sada sa posebnom pažnjom prate brojke o dolascima i noćenjima turista, nivou potrošnje, ali i o logističkoj spremnosti zemlje da izdrži pritisak miliona posjetilaca ,od saobraćaja, preko komunalnih usluga, do cijena.
U Ministarstvu turizma i ekonomije vjeruju da bi ova sezona mogla donijeti rast BDP-a iznad očekivanih 3,5%, ali i upozoravaju da sve zavisi od „vremena, stabilnosti i infrastrukture“. Sa druge strane, kritičari podsjećaju da Crna Gora, ni nakon dvije decenije oslanjanja na turizam, nije diversifikovala privredu u dovoljnoj mjeri i da ovakav model razvoja nije održiv na duže staze.
Iako nema mnogo zemalja koje u tolikoj mjeri zavise od dva ljetnja mjeseca kao Crna Gora, slično sezonske oscilacije bilježe neke destinacije poput Maldiva, Sejšela ili manjih jadranskih konkurenata. Ipak, nijedna nije toliko ranjiva ako ljeto ne ispuni očekivanja.
Da li će jul i avgust ove godine „pogurati“ crnogorsku ekonomiju ili ostaviti posljedice koje će se osjećati do zime, znaćemo već za nekoliko nedelja.
ETOportal/Nataša Goleš