Hrvatska je donijela novu praksu koja bi mogla poslužiti kao primjer i drugim zemljama regiona: vozači koji su višestruki počinioci saobraćajnih prekršaja, posebno oni koji voze pod dejstvom alkohola ili bez važeće dozvole, suočavaju se sa drastičnim kaznama koje uključuju novčane iznose do 1.320 eura, zatvorsku kaznu od najmanje 15 dana, ali i trajni gubitak vozačke dozvole.
Ovakva praksa se temelji na iskustvu i statistici koja jasno ukazuje da su vozači povratnici odgovorni za najteže saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodima, velikim brojem povrijeđenih i ogromnom materijalnom štetom. Zbog toga hrvatski zakoni prepoznaju „recidivizam“ kao posebnu opasnost u saobraćaju.
Ako vozač u Hrvatskoj sakupi 12 negativnih bodova u roku od dvije godine, ili 9 ako je mlad vozač, automatski ostaje bez dozvole. Takvim osobama se izriče zabrana polaganja vozačkog ispita u trajanju od dvije godine, a nakon isteka tog roka, moraju proći cijeli proces obuke iznova, kao da nikada nijesu ni bili vozači.
Još rigoroznije mjere se odnose na one koji voze u alkoholisanom stanju, pod dejstvom psihoaktivnih supstanci, ili odbiju da se podvrgnu alkotestu. Takvi prekršaji povlače za sobom direktno oduzimanje dozvole, visoke novčane kazne i krivične prijave koje vode do zatvorske kazne.
Vrijeme je da se Crna Gora probudi.
Obzirom na rastući broj teških saobraćajnih nesreća na crnogorskim drumovima, posebno tokom turističke sezone, jasno je da postojeće kaznene mjere nijesu dovoljne da zaustave one koji uporno ignorišu saobraćajne propise. Kazne koje su trenutno na snazi često se svode na simbolične novčane iznose, koje mnogi rizični vozači rado plate i nastavljaju da voze bez straha od ozbiljnih posljedica.
Zbog toga bi Crna Gora morala da razmotri uvođenje sličnog modela kakav primjenjuje Hrvatska, sistem negativnih bodova, automatsko oduzimanje vozačke dozvole za ponavljače, obaveznu edukaciju i ponovni ispit, te visoke kazne za vožnju pod dejstvom alkohola, agresivnu vožnju i odbijanje kontrole.
Naša saobraćajna kultura zahtijeva odlučne korake. Dok ne budemo tretirali saobraćajnu neodgovornost kao ozbiljnu prijetnju javnoj bezbjednosti, jednako kao i nasilje, broj stradalih i teško povrijeđenih će i dalje rasti. Ako zakon ne štiti najugroženije, onda se piše prekasno, nakon što tragedija već postane vijest.
Crna Gora mora prestati da bude utočište za one koji svakodnevno krše pravila puta. Vrijeme je za odlučne, hrabre zakone.
ETOportal