Prema najnovijim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike Crne Gore za period 2025–2028, koje je usvojila Vlada, a izradilo Ministarstvo finansija pod vođstvom Novice Vukovića, potencijalni uticaj eskalacije trgovinskog rata predvođenog Sjedinjenim Američkim Državama mogao bi biti značajan za crnogorsku ekonomiju.
U dokumentu se navodi da bi, u slučaju uvođenja najavljenih carinskih mjera SAD, crnogorski privredni rast mogao biti niži za 0,5 procentnih poena, dok bi budžetski prihodi u srednjem roku pali za oko 60 miliona eura, što čini 0,6% ukupnih javnih prihoda. Ove brojke su rezultat simulacija koje su urađene pod pretpostavkom eskalacije trgovinskih tenzija i ostanka važećih tarifa iz aprila 2025. godine.
Iako Crna Gora nema intenzivnu robnu razmjenu sa SAD, pa je direktni uticaj ograničen, indirektne posljedice bi mogle biti mnogo ozbiljnije. Uvećane carinske stope na uvoz iz ključnih partnera Crne Gore, kao što su EU, Srbija i Bosna i Hercegovina, mogle bi dovesti do usporavanja njihovog ekonomskog rasta, što bi se negativno reflektovalo na:
-Dolazak turista iz tih zemalja
-Direktne strane investicije
-Trgovinsku razmjenu i regionalnu potrošnju
Prema aprilskom izvještaju MMF-a, globalni ekonomski rast će u 2025. godini iznositi svega 2,8%, a u 2026. godini 3%, što predstavlja pad u odnosu na prethodne prognoze iz januara koje su iznosile 3,3% za obje godine. U Eurozoni se očekuje usporavanje rasta na 0,8%, dok će ekonomija Njemačke stagnirati – što je posebno zabrinjavajuće, s obzirom na njenu ulogu kao najveće evropske ekonomije i važnog investicionog i turističkog partnera Crne Gore.
Uprkos negativnim scenarijima, Ministarstvo finansija ukazuje i na potencijalne faktore stabilizacije:
-Moguće poboljšanje odnosa SAD–EU i SAD–Kina koje bi ublažilo trgovinske napetosti
-Brža implementacija EU reformi i infrastrukturnih projekata
-Pozicioniranje Crne Gore kao alternativne turističke destinacije, s obzirom na promjene u geopolitičkom okruženju
Međutim, bez obzira na pomenute mogućnosti, sveobuhvatan i dugotrajan trgovinski rat predstavlja realnu prijetnju stabilnosti crnogorske ekonomije, posebno u pogledu investicione klime i fiskalne održivosti.
Dok se politički lideri vodećih svjetskih ekonomija nadmeću u tarifnim mjerama, manje ekonomije poput crnogorske ostaju ranjive na spoljne šokove, čak i kada nisu direktna meta. Očekivani pad budžetskih prihoda od 60 miliona eura može ozbiljno ograničiti manevarski prostor Vlade u pogledu investicija, socijalnih davanja i podrške realnoj ekonomiji.U takvom kontekstu, pravovremena fiskalna prilagođavanja, povećanje izvoza i jačanje unutrašnje ekonomske otpornosti postaju ključni prioriteti za Crnu Goru.
ETOportal / V.M.