Postoji mnogo razloga zbog kojih treba izbjegavati ultra-prerađene namirnice, koje su već povezane sa srčanim oboljenjima, dijabetesom i gojaznošću. Nova studija sada sugeriše da bi povećan rizik od raka pluća mogao biti još jedan razlog za oprez.
Prema definiciji Organizacije za hranu i poljoprivredu UN, ultra-prerađena hrana sadrži sastojke koji se rijetko ili nikada ne koriste u domaćoj kuhinji, kao i dodatke kojima se finalni proizvod čini ukusnijim ili privlačnijim. Ovi sastojci, prisutni u proizvodima poput gaziranih pića, čipsa, supe iz kesice, pilećih medaljona i sladoleda, uključuju konzervanse, vještačke boje, emulgatore, dodatni šećer, so i masti.
Studija, objavljena u časopisu Thorax, pokazala je da ljudi koji najviše konzumiraju ultra-prerađenu hranu imaju 41% veću vjerovatnoću da dobiju dijagnozu raka pluća u poređenju sa onima koji je jedu najmanje, čak i kada se u obzir uzmu faktori poput pušenja.
Istraživači su analizirali podatke više od 100.000 ljudi, prikupljene kroz Nacionalnu anketu o zdravlju i ishrani, te uporedili učestalost konzumacije ultra-prerađene hrane sa medicinskim zapisima o dijagnozama raka pluća. U prosjeku, ispitanici su dnevno unosili skoro tri porcije ovakve hrane, najčešće suhomesnate proizvode i gazirana pića sa ili bez kofeina.
Autori studije navode da industrijska prerada mijenja strukturu hrane, utičući na dostupnost i apsorpciju nutrijenata, dok istovremeno stvara štetne kontaminante. Posebno su istakli akrolein, spoj koji nastaje sagorevanjem duvana, drveta, plastike, benzina, kao i prženjem masti i ulja na visokim temperaturama, koji može imati negativan uticaj na zdravlje. Mogući izvor problema su i materijali za pakovanje hrane.
Iako je studija opservaciona i ne može definitivno dokazati da ultra-prerađena hrana uzrokuje rak pluća, ona ukazuje na jaku povezanost između konzumacije ovih proizvoda i rizika od ove bolesti, navodi dr Dejvid Kac, specijalista za preventivnu medicinu, koji nije učestvovao u istraživanju.
Rak pluća je jedan od najčešćih tipova raka na svijetu, sa oko 2,4 miliona novih slučajeva u 2022. godini, prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji. Iako je pušenje glavni faktor rizika, bolest se javlja i kod nepušača, što ukazuje na druge moguće uzroke.
Autori studije prilagodili su rezultate u odnosu na različite faktore rizika, uključujući pušenje, ali stručnjaci ističu da mjerenja nisu bila detaljna. Dr Fang Fang Zang sa Univerziteta Tafts ukazuje da je važno uzeti u obzir ne samo da li osoba puši, već i intenzitet i trajanje pušenja. Ipak, istraživanje je pokazalo da je povezanost ultra-prerađene hrane i rizika od raka pluća bila naročito izražena kod osoba koje nikada nisu pušile.
ETOportal