Stručna analiza normativnog okvira i institucionalnog (ne)odgovora na višegodišnje zahtjeve romske zajednice
Dok evropski zvaničnici upućuju pohvale Skupštini Crne Gore zbog usvajanja seta izbornih zakona, iz romske zajednice dolaze oštre kritike da je još jednom je izostala odredba koja bi omogućila izbor autentičnog romskog predstavnika u parlamentu. Inicijativa koja postoji više od deceniju, ponovo je ostala bez odgovora. A takvo ignorisanje, kako ističu iz Romskog savjeta, sve više poprima obrise institucionalne diskriminacije.
Ustav Crne Gore u članu 79 jasno garantuje posebna prava manjinama, uključujući pravo na autentično predstavljanje u Skupštini i drugim organima vlasti. Takođe, član 45 Ustava garantuje jednako biračko pravo, uz mogućnost afirmativnih mjera za ravnopravno učešće manjinskih zajednica.
Zakon o izboru odbornika i poslanika predviđa mogućnost sniženog cenzusa za manjinske partije , ali ne i automatski mandat za manjine koje brojčano ne mogu preći ni takav prag, kao što je to slučaj sa romskom zajednicom.
Pored toga, Zakon o zaštiti prava manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica daje osnov za posebne mjere u oblasti političke participacije.
Problem je što su ove norme deklarativne, bez konkretnih mehanizama koji bi manjinskoj zajednici koja broji manje od 1% stanovništva osigurali mjesto u zakonodavnom tijelu. S obzirom na brojnost i marginalizaciju Roma, bez dodatnih afirmativnih mjera, realno političko predstavljanje ostaje nedostižno.
Crna Gora je potpisnica brojnih međunarodnih instrumenata koji garantuju prava manjina, uključujući i Rome:
- Okvirna konvencija za zaštitu nacionalnih manjina (Savjet Evrope)
Obavezuje državu da preduzima aktivne mjere za promovisanje efektivnog učešća manjina u političkom životu.
- Dekada za uključivanje Roma (EU inicijativa) i EU Strategija za Rome 2020–2030
Preporučuje državama članicama i kandidatima da obezbijede autentičnu političku zastupljenost Roma.
- Kopenhaški kriterijumi i pregovaračko poglavlje 23 (Pravosuđe i osnovna prava)
Direktno povezuju napredak u pregovorima sa EU sa ostvarivanjem prava manjina, uključujući i pravo na političko predstavljanje.
Preporuka Savjeta Evrope i ekspertskih tijela poput ECRI više puta je bila jasna: Crna Gora mora osigurati mjesto u parlamentu za Rome putem izmjena izbornog zakonodavstva.
Set izbornog zakona koji je nedavno usvojen donio je važne novine:
- Objedinjavanje lokalnih izbora
- Povećanje kvote za žene na listama
- Veća budžetska izdvajanja za partije
Ali, pitanje Roma je ponovo izostavljeno. Predsjednik Romskog savjeta Mensur Šaljaj navodi da su političke partije više puta ignorisale predlog da se romskoj zajednici omogući garantovani mandat ili dodatno snižen cenzus.“Već više od decenije razgovaramo o istom zahtjevu. Nijedna vlada ga nije uvažila. Takav odnos prema romskoj zajednici ne može se drugačije opisati nego kao sistemska diskriminacija”, kazao je Šaljaj.
Prema njegovim riječima, ako do jeseni ne bude pomaka, obratiće se EU institucijama, uključujući i ambasadora EU u Crnoj Gori Johana Satlera.
Statistika potvrđuje zabrinjavajući trend:
- Prema popisu iz 2023, broj Roma je smanjen za skoro 600 u odnosu na 2011.
- Romska zajednica navodi da je institucionalna isključenost jedan od uzroka migracije i gubitka povjerenja u državni sistem.
Etnička distanca prema Romima u Crnoj Gori iznosi 76%, što znači da tri četvrtine građana ne želi Rome za komšije, prijatelje, ni političke predstavnike. U takvom ambijentu, institucionalno prisustvo romskog glasa u parlamentu postaje ne pitanje privilegije, već pitanje opstanka zajednice.
Crna Gora se deklariše kao društvo jednakih, ali istinska jednakost se mjeri kroz institucionalni glas onih koji ga najteže mogu dobiti. Ako zaista želi zatvoriti poglavlje 23 i postati dio EU porodice, Crna Gora mora garantovati romskoj zajednici mjesto u Skupštini. Jer dostojanstvo ne dolazi samo kroz socijalne mjere, već kroz vidljivost, učešće i pravo da odlučuješ o sopstvenoj sudbini
NVO „ETO“