Uprkos sve većim društvenim debatama o štetnosti društvenih mreža po mentalno zdravlje mladih, najnovija analiza belgijskih naučnika sugeriše da nema dovoljno naučnih dokaza da bi se moglo tvrditi da društvene mreže uzrokuju psihološke probleme kod tinejdžera.
Ovo je glavni zaključak istraživača Univerziteta u Gentu i Univerziteta u Antverpenu, koji su analizirali oko 40 savremenih studija na ovu temu, prenosi VRT NWS, a izvještava i Belga News Agency.
„Baš kao što neke studije ukazuju na negativne efekte, druge govore o pozitivnim ili čak nikakvim uticajima“, objasnio je prof. dr Ernst Koster, klinički psiholog i glavni autor analize.
Naučnici upozoravaju da ne postoji jasna uzročno-posljedična veza između upotrebe društvenih mreža i mentalnog blagostanja adolescenata. Mnoge analizirane studije bile su kratkoročne, obuhvatajući period od svega nekoliko dana do jedne nedjelje, što nije dovoljno da bi se sagledali dugoročni efekti.
„Postoji tendencija da se efekti društvenih mreža posmatraju isključivo negativno, iako su oni često veoma ograničeni, ili potpuno odsutni“, dodaje Koster.
Jedan od osnovnih problema, prema istraživačima, jeste nedostatak preciznosti kada je riječ o tome šta se tačno podrazumijeva pod korišćenjem društvenih mreža.
Platforme, uređaji, funkcije, vrsta sadržaja, interakcije, sve to se često ne definiše jasno, pa je samim tim i analiza njihovog uticaja otežana.
„Ako neko ima nisko samopouzdanje i stalno gleda slike prijatelja s putovanja, to ga može učiniti nesrećnijim. Ali takvi efekti su individualni i ne mogu se automatski generalizovati“, objašnjava Koster.
Kako bi dodatno testirali svoje tvrdnje, tim belgijskih istraživača je sproveo sopstvenu studiju: jedna grupa učesnika imala je ograničeno korišćenje društvenih mreža tokom mjesec dana, dok druga nije imala nikakva ograničenja.
Rezultat? Nije zabilježena značajna razlika u mentalnom blagostanju između dvije grupe.
Autori takođe naglašavaju važnost tzv. “trećih varijabli”, spoljnih ili kontekstualnih faktora koji mogu imati veliki uticaj na psihološko stanje mladih, ali se rijetko uzimaju u obzir u postojećim istraživanjima.
U zaključku studije stoji preporuka da se buduća istraživanja fokusiraju na dugoročnije efekte, bolje definisanje parametara korišćenja i uzimanje u obzir individualnih razlika i konteksta. Ideja da su društvene mreže glavni krivci za mentalne poteškoće mladih, prema ovim podacima, ne stoji na čvrstim naučnim osnovama.
ETOportal