Sindrom policističnih jajnika (PCOS) možda se nasljeđuje putem hemijskih oznaka koje mijenjaju strukturu DNK, što otvara mogućnost da lijekovi koji modifikuju ove oznake u embrionima budu korišćeni za prevenciju ovog stanja.
PCOS karakterišu najmanje dvije od tri ključne osobine: povišen nivo muških polnih hormona poput testosterona, neredovne ili izostale menstruacije, i nakupljanje nezrelih jajnih ćelija koje izgledaju kao ciste na jajnicima. Ovo stanje je često porodično, ali mehanizmi nasljeđivanja nisu u potpunosti razjašnjeni.
Prema riječima Elizabet Stener-Viktorin sa Instituta Karolinska u Švedskoj, oko 25 do 30 genetskih mutacija povezano je sa PCOS-om, ali one objašnjavaju samo mali dio nasljeđivanja. Studije na miševima ukazuju da epigenetske oznake – hemijski markeri koji uključuju ili isključuju gene bez promjene DNK sekvence – mogu igrati značajnu ulogu.
Iako se većina ovih oznaka briše tokom formiranja jajnih ćelija, pretpostavlja se da neke ostaju i tako predstavljaju potencijalni način prenošenja PCOS-a sa generacije na generaciju.
Da bi potvrdili ovu hipotezu kod ljudi, istraživači sa Medicinskog univerziteta u Čongćingu u Kini, predvođeni Ćijanšu Žuom, analizirali su epigenetske oznake u jajnim ćelijama i trodnevnim embrionima doniranim od 133 osobe sa PCOS-om i 95 bez ovog sindroma. Kako navodi Stener-Viktorin, ovo je prvi put da je takva analiza urađena na ljudskom materijalu.
Rezultati su pokazali povezanost između PCOS-a i promjena u tri vrste epigenetskih oznaka u jajnim ćelijama i embrionima. Dvije vrste oznaka utiču na isključivanje gena tako što DNK čine manje dostupnim za transkripciju, dok treća vrsta aktivira gene opuštajući DNK namotaje. Ove epigenetske promjene mijenjaju metabolizam jajnih ćelija i embriona, što može povećati rizik od PCOS-a kod potomstva.
Ipak, naučnici ističu da je potrebno sprovesti dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo kako ove promjene utiču na simptome PCOS-a kod ljudi i životinja. „Za sada znamo samo da su oznake različite, što ne mora nužno značiti da imaju štetan efekat“, napominje Stener-Viktorin.
U okviru drugog eksperimenta, istraživači su koristili lijek za poništavanje epigenetskih promjena, što sugeriše da bi ovakva terapija mogla smanjiti rizik od PCOS-a.
„Ako potvrdimo da promjena ovih histonskih oznaka utiče na osobine PCOS-a u narednoj generaciji, dobićemo moćnu metu za prevenciju“, kazao je Žu u saopštenju za javnost. Takođe, naučnici ističu da bi kliničari mogli koristiti epigenetske oznake povezane sa PCOS-om za odabir najzdravijih embriona tokom postupaka in vitro oplodnje.
ETOportal