Crna Gora i dalje izdvaja izuzetno mali procenat bruto domaćeg proizvoda (BDP) za naučna istraživanja i razvoj, što je jedan od glavnih pokazatelja slabog ulaganja u znanje i inovacije. Prema podacima međunarodnih organizacija, ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj iznose tek oko 0,4 odsto BDP-a, što je znatno ispod prosjeka Evropske unije, gdje ta ulaganja dostižu i do 2,2 odsto BDP-a.
Ovakav nivo finansiranja svrstava Crnu Goru među zemlje koje zaostaju u razvoju naučne infrastrukture, istraživačkih centara i inovacionih programa. Stručnjaci upozoravaju da ovako skroman budžet direktno utiče na mogućnost naučnika da sprovode ozbiljna istraživanja, učestvuju u međunarodnim projektima i doprinesu razvoju privrede zasnovane na znanju.
Medicina na margini naučnog razvoja
Posebno zabrinjava stanje u oblasti medicinskih istraživanja, koja se, prema ocjenama stručne javnosti, nalaze na samom začelju. Nedostatak ulaganja u biomedicinu, klinička ispitivanja i razvoj savremenih terapijskih pristupa usporava modernizaciju zdravstvenog sistema i otežava transfer znanja između nauke i medicine.
Zdravstvene ustanove i fakulteti se suočavaju sa ograničenim resursima, što smanjuje broj projekata, dostupnost istraživačke opreme i mogućnost saradnje sa međunarodnim institucijama. Time Crna Gora rizikuje da izgubi korak sa evropskim standardima u oblasti medicinske nauke, gdje su ulaganja višestruko veća.
Potreba za reformama i većim ulaganjima
Evropska komisija u više navrata preporučila je Crnoj Gori da poveća budžet za istraživanje i razvoj i uspostavi stabilan sistem finansiranja nauke, sa većim učešćem privatnog sektora. Ulaganje u znanje, inovacije i medicinska istraživanja ne samo da bi podiglo kvalitet zdravstvenog sistema, već bi i stvorilo temelje za dugoročni ekonomski rast.
Bez strateškog pristupa i veće podrške naučnoj zajednici, Crna Gora će teško dostići evropske standarde u oblasti istraživanja, a medicina će, upozoravaju stručnjaci, ostati među najmanje razvijenim granama domaće nauke.
ETOportal/Nataša Goleš