U oba slučaja ASK je naveo konkretne zakonske odredbe i rokove koji nisu poštovani, čime su funkcionerke, svaka u svom predmetu, prekršile propisane obaveze u vezi sa prijavom imovine i nespojivošću javnih funkcija.
Žunjić Mitrović nije prijavila imovinu u zakonskom roku
Prema nalazima Agencije, v.d. direktorice AZLP-a Maja Žunjić Mitrović prekršila je Zakon o sprečavanju korupcije jer nije podnijela izvještaj o prihodima i imovini u roku od 30 dana od stupanja na funkciju. U odluci ASK-a navodi se da je Žunjić Mitrović smatrala kako na tu obavezu nije bila dužna, jer je funkciju obavljala privremeno, do izbora novog direktora. Međutim, Agencija je zaključila da status vršioca dužnosti ne oslobađa javnog funkcionera obaveze podnošenja izvještaja, bez obzira na dužinu trajanja mandata.
ASK je podsjetio da je članom 23 Zakona o sprečavanju korupcije jasno propisano da svaki javni funkcioner, bez izuzetka, mora u roku od 30 dana od stupanja na funkciju prijaviti imovinu i prihode, uključujući i privremeno imenovane funkcionere. Time je čelnica AZLP-a formalno prekršila zakon, a Agencija je zaključila postupak konstatovanjem povrede propisa. Ova odluka ponovo je otvorila pitanje dosljednosti u primjeni antikorupcijskih normi među čelnicima nezavisnih institucija.
Tamara Tapušković obavljala dvije nespojive funkcije
ASK je takođe utvrdila da je Tamara Tapušković, funkcionerka Pokreta Evropa sad i bivša odbornica u Skupštini Podgorice, istovremeno obavljala dvije javne funkcije koje su nespojive po zakonu, bila je odbornica i članica Odbora direktora Kliničkog centra Crne Gore (KCCG).
Prema odluci Agencije, Tapušković je od strane Vlade imenovana u Odbor direktora KCCG krajem decembra 2023. godine, dok je u martu 2024. postala odbornica u Skupštini Glavnog grada. U periodu od 21. marta do 23. decembra 2024. godine istovremeno je obavljala obje funkcije, čime je prekršila član 14 Zakona o sprečavanju korupcije, koji zabranjuje da javni funkcioner bude istovremeno član organa upravljanja u državnim institucijama.
Iako je Tapušković u svom izjašnjenju navela da je postupala prema ranijem tumačenju ASK-a iz 2023. godine, kojim se tvrdilo da se funkcije ne smatraju nespojivim, Agencija je nakon analize podataka iz Poreske uprave i registra funkcionera zaključila da je došlo do jasnog sukoba funkcija i da se u konkretnom slučaju radi o kršenju zakona. ASK je posebno istakla da je Tapušković od obje institucije primala naknade, iz Glavnog grada i iz KCCG-a što dodatno potvrđuje aktivno obavljanje obije dužnosti u istom periodu.
Zakon o sprečavanju korupcije jasno propisuje da javni funkcioner ne može istovremeno biti predsjednik ili član organa upravljanja u pravnom licu u državnom vlasništvu, dok se istovremeno nalazi na funkciji odbornika, poslanika ili člana izvršne vlasti.
U oba slučaja, kako se navodi u rješenjima ASK-a, prekršeni su osnovni principi integriteta i transparentnosti javne funkcije, a odluke predstavljaju upozorenje svim javnim funkcionerima o dosljednoj primjeni zakonskih obaveza.
Dvije odluke ASK-a pokazuju da se antikorupcijski propisi moraju poštovati bez izuzetka, bez obzira na status, partijsku pripadnost ili trajanje mandata.
Slučajevi Žunjić Mitrović i Tapušković ukazuju da zakonske obaveze o prijavi imovine i nespojivosti funkcija ostaju jedan od najčešćih izazova u praksi javne uprave Crne Gore, a ASK svojim postupcima ponovo šalje poruku o potrebi potpune transparentnosti i odgovornosti nosilaca javnih funkcija.
ETOportal / V.M.
