Podgorica – Deseto jubilarno izdanje Manifestacije kamernih dramskih ostvarenja – MAKADO, jednog od najznačajnijih pozorišnih događaja u Crnoj Gori i regionu, biće održano od 17. do 26. novembra u sali DODEST u KIC-u „Budo Tomović“, sa početkom u 20 sati.
Kako navode organizatori, ovogodišnji MAKADO donosi bogat repertoar savremenih dramskih formi i vrhunskih glumačkih ostvarenja, kroz deset dana koji će obilježiti raznovrsne teme, poetike i rediteljski pristupi.
Manifestaciju će otvoriti predstava „Kako postati žena kojoj se sve prašta“ u izvođenju Milice Šćepanović, po tekstu Mirjane Ojdanić, koja na satiričan način propituje površne vrijednosti savremenog društva.
Drugog dana publika će pogledati tragikomičnu priču „Bajbok“, inspirisanu dramom „Emigranti“ Slavomira Mrožeka, sa Tatjanom Kecman i Anom Lečić u glavnim ulogama, dok će 19. novembra na sceni biti izveden snažan komad „Gidionov čvor“ Pozorišta mladih Sarajevo, koji otvara pitanja odgovornosti, slobode izražavanja i odnosa škole, roditelja i djece.
U koprodukciji Gradskog pozorišta Podgorica i Makedonskog narodnog teatra, 20. novembra biće izveden komad „Lov na vepra“ koji simbolično govori o slobodi žene i društvenim predrasudama.
Publika će 21. novembra imati priliku da pogleda „Audijenciju“ Vaclava Havela, dok će dan kasnije Teatar Rugantino iz Zagreba izvesti „Kroniku seoske ljubavi“, poetsku priču o usamljenosti i potrazi za smislom.
Na programu 23. novembra je predstava „Ljubaf“, a 24. novembra kultna komedija „Ženski razgovori“ po tekstu Duška Radovića, u izvođenju Svetlane Cece Bojković, Vesne Čipčić i Milana Cacija Mihailovića.
Takmičarski dio zatvoriće 25. novembra drama „Pluća“ Nikšićkog pozorišta, dok će u čast nagrađenih 26. novembra biti izveden antikabare performans „Džentlmen“ Obrada Nenezića.
Tradicionalna nagrada „Sat kula“ dodjeljivaće se za najbolju predstavu, mušku i žensku ulogu, kao i za glumačku bravuru. Stručni žiri čine Zoran Rakočević (predsjednik), Draško Đurović i Omar Bajramspahić.
Organizatori ističu da MAKADO i ove godine potvrđuje svoj identitet kao prostor umjetničkog dijaloga, autentičnosti i istraživanja novih scenskih izraza, čuvajući snagu pozorišta u njegovom najneposrednijem, kamernom obliku.
ETOportal/N.G.

