Ideja da Sjedinjene Američke Države preuzmu Grenland ponovo je otvorila ozbiljna politička i diplomatska pitanja, nakon što su iz Bijele kuće stigle informacije da američki predsjednik Donald Tramp razmatra mogućnost kupovine ovog autonomnog ostrva u sastavu Kraljevine Danske.
Dok zvanični Kopenhagen poručuje da Grenland nije na prodaju, međunarodni analitičari ukazuju na snažne geopolitičke i bezbjednosne interese SAD-a na Arktiku, a holandski finansijski koncern Rabobank procjenjuje da bi eventualna američka ponuda mogla iznositi oko 50 milijardi dolara, odnosno približno milion dolara po stanovniku Grenlanda. Iako se vojno preuzimanje smatra malo vjerovatnim, sve je više spekulacija o pojačanom diplomatskom i ekonomskom pritisku, što potvrđuju i izjave pojedinih danskih javnih ličnosti koje smatraju da bi Grenlanđani sami trebalo da odluče o eventualnoj ponudi američkog državljanstva.
Sa druge strane, zvaničnici u Nuuku oštro odbacuju narativ o prodaji, ističući da se Grenland tretira kao predmet, a ne kao narod sa pravom na sopstvenu budućnost. Istovremeno, američki pritisci otvorili su političke podjele unutar Grenlanda i Danske, pa je u parlamentarnim krugovima pokrenuta inicijativa da Nuuk direktno razgovara sa Vašingtonom, bez posredovanja Kopenhagena, uz obrazloženje da Grenland ima institucije i legitimitet da samostalno vodi spoljnopolitički dijalog.
Grenlandski zvaničnici potvrđuju da je komunikacija sa SAD-om već uspostavljena, naglašavajući međusobnu zavisnost u oblasti bezbjednosti Arktika, dok ostaje otvoreno pitanje da li će u ovom geopolitičkom nadmetanju prevagnuti strateški interesi velikih sila ili pravo Grenlanda da sam odlučuje o svojoj budućnosti.
ETOportal / V.M.