Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), 2025. godina je treća najtoplija od početka mjerenja, a ključni uzrok visokih temperatura i dalje je ljudska aktivnost, prvenstveno sagorevanje fosilnih goriva.
WMO navodi da je u trogodišnjem periodu od 2023. do 2025. godine, koji je bio obilježen rekordno visokim temperaturama, prosečno odstupanje u odnosu na predindustrijski nivo iznosilo 1,48 stepeni Celzijusa.
Ekonomija i društvo pod pritiskom
Rast globalnih temperatura već ima sve izraženije ekonomske posljedice:
-
Povećanje troškova ekstremnih vremenskih događaja
-
Poremećaji u lancima snabdijevanja
-
Pritisak na poljoprivredu i energetiku
Toplotni talasi i suše dovode do smanjenja prinosa u poljoprivredi, rasta cijena hrane i veće volatilnosti na tržištima, dok ekstremni vremenski događaji povećavaju troškove osiguranja i opterećuju javne budžete kroz češće intervencije i obnovu infrastrukture.
Klimatski pragovi i predviđanja
Podaci Evropske klimatske službe Kopernikus ukazuju da bi prag od 1,5 stepeni Celzijusa prema Pariškom sporazumu mogao biti probijen znatno prije kraja decenije, ranije nego što se očekivalo 2015. godine kada je sporazum potpisan.
Karlo Buontempo, direktor službe za klimatske promjene pri Kopernikusu, ističe da je probijanje tog praga gotovo neizbježno. Naglašava da je sada fokus na smanjenju trajanja i razmjera prekoračenja, te na ublažavanju posljedica po ekonomiju i društvo.
Prirodni fenomeni i dugoročno zagrijavanje
Iako je El Ninjo doprinio naglom rastu temperatura u 2023. i 2024. godini, njegov uticaj je oslablio tokom 2025, što ovu godinu čini jasnijim pokazateljem dugoročnog zagrijavanja uzrokovanog ljudskom aktivnošću.
-
Antarktik je zabilježio najtopliju godinu u istoriji
-
Arktik drugu najtopliju
-
Obim morskog leda u februaru pao je na najniži nivo od početka satelitskih mjerenja 1970-ih
Stručnjaci upozoravaju da nastavak rasta emisija znači da su opasne klimatske promjene već stigle, a svijet još nije spreman da adekvatno odgovori na ovaj izazov.
ETOportal