Iako Ministarstvo finansija tvrdi da su javne finansije stabilne i da je budžetski deficit za 2025. godinu „u okviru dozvoljenih granica“, preliminarni podaci pokazuju drugačiju sliku. Deficit od gotovo četiri odsto BDP-a, rast administrativne potrošnje i slabašan ekonomski rast otvaraju ozbiljna pitanja o održivosti javnih finansija i riziku daljeg zaduživanja Crne Gore, upozorava Zoran Jelić, raniji predsjedavajući Senatom Državne revizorske institucije.
„Preliminarni rezultati budžeta za 2025. godinu koje je objavilo Ministarstvo finansija ukazuju na stabilnost javnih finansija, rast prihoda i odgovorno trošenje novca poreskih obveznika“, navodi Jelić. „Međutim, stvarnost je drugačija: deficit od 3,96 odsto BDP-a premašuje granice održivog deficita u EU i otvara pitanje načina njegovog pokrivanja.“
Standard građana, ističe Jelić, ostaje nizak. Plate su u prosjeku porasle samo jedan odsto, penzioneri jedva sastavljaju kraj sa krajem, a stopa rizika od siromaštva iznosi oko 20,1 odsto. Inflacija je oko četiri odsto, što u kombinaciji sa rastom administrativne potrošnje stvara „potrošački deficit“ – scenario u kojem država troši više nego što prihoduje, a razlika se pokriva zaduživanjem ili smanjenjem rezervi.
„Jedan od modela rješavanja deficita je zaduživanje kod finansijskih institucija ili emitovanje državnih obveznica, što je već primjenjeno u prethodnoj godini. Drugi model, trošenje depozita, trenutno nije primjenjiv jer su rezerve potrošene za druge namjene“, objašnjava Jelić.
On podsjeća da evropski Mastriški kriterijumi predviđaju maksimalni deficit od tri odsto BDP-a za države bez sopstvene valute. Deficit Crne Gore od četiri odsto, uz rast javne potrošnje i povećanje broja zaposlenih u administraciji za 20.000 u odnosu na 2020. godinu, pokazuje trend dugoročne neodrživosti i povećava rizik od daljeg zaduživanja ili rasta poreza i akciza.
„Pored tekućih troškova, država mora vraćati i ‘stare dugove’. Deficit BDP-a funkcioniše kao gorivo za rast javnog duga – ekonomski rast od oko tri odsto je manji od deficita, a kamate na kredite, koje trendiraju prema 5,2 odsto, dodatno opterećuju fiskalnu stabilnost“, ističe Jelić.
Prema njegovim riječima, vlada mora hitno pokrenuti rast privrede, smanjiti administrativne troškove ili uvesti nepopularne mjere kako bi deficit i javni dug dovela u okvir Mastriških kriterijuma.
„Stabilnost javnih finansija usko je povezana sa deficitom i inflacijom. Crna Gora uvozi većinu proizvoda, što je čini zavisnom od cijena na svjetskom tržištu. Visok deficit direktno utiče na kamate po kojima se država zadužuje, a one se obično prenose na građane i privredu“, upozorava Jelić.
On podsjeća da, kako bi Crna Gora postala punopravna članica EU, mora poštovati kriterijume Mastrihta: deficit maksimalno tri odsto BDP-a, javni dug do 60 odsto i stopu inflacije do 1,5 odsto. „Vlada i Ministarstvo finansija moraju pod hitno predložiti mjere fiskalne politike kako bi sanirali deficit i pokazali poštovanje zakonodavstva i preporuka EU“, zaključio je Jelić.
ETOportal
