Prvi put u savremenoj istoriji obrazovanja zabilježen je prekid višedecenijskog trenda napretka školskih postignuća. Prema ocjenama neuronaučnika Jared Cooney Horvath, generacija Z – rođena od kraja devedesetih do ranih 2010-ih u prosjeku postiže slabije rezultate u čitanju, pamćenju i rješavanju problema od prethodnih generacija. Upozorenja iz akademske zajednice, iznesena i pred institucijama u SAD, ukazuju da uzrok nije manjak truda, već promijenjen način učenja i stalna izloženost digitalnim sadržajima tokom razvoja mozga.
Podaci međunarodnih testiranja ukazuju na pad koncentracije, pismenosti i matematičkih vještina, kao i slabljenje tzv. izvršnih funkcija, sposobnosti ključnih za samokontrolu i donošenje odluka. Umjesto dubinskog čitanja i postepenog usvajanja znanja, sve češće dominiraju kratki formati, sažeci i video-zapisi, koji podstiču površno usvajanje informacija i otežavaju rješavanje složenijih zadataka.
Stručnjaci naglašavaju da problem nije sama tehnologija, već način njene upotrebe. Prekomjerno oslanjanje na ekrane tokom učenja, uz smanjen interes za čitanje, slabi pažnju i pamćenje. Ipak, trend se može preokrenut, jasne granice u korišćenju digitalnih alata, više vremena za knjige, razmišljanje i čak dosadu, mogu doprinijeti jačanju koncentracije. Cilj, kako se ističe, nije povratak unazad, već uspostavljanje ravnoteže između tehnologije i misaonog napora.
ETOportal
