Crna Gora se suočava sa ozbiljnim problemom ilegalnih graničnih prelaza, a rješenje ovog problema zahtijeva hitnu izradu strategije i angažman čitave države, uključujući Vladu, upozorio je Ivan Pekić, predsjednik Internacionalne policijske organizacije (IPO) i magistar bezbjednosti. On je za Pobjedu istakao da su granični prelazi u Crnoj Gori zapušteni i da je neophodno zaposliti više službenika u Upravi policije kako bi se rešio ovaj gorući problem.
Pekić je naglasio da je situacija na granici, naročito na sjeveru Crne Gore, izuzetno ozbiljna. “Granične prelaze čuvaju službenici Frontexa, ali naši prelazi su prilično zapušteni i nisu usklađeni sa evropskim standardima. Posebno na sjeveru, gdje imamo problem sa Alijom Balijagićem, koji vrlo dobro poznaje terene,” rekao je Pekić, aludirajući na bjegunca koji je od 25. oktobra, kada je osumnjičen za dvostruko ubistvo, u bjekstvu.
Problem ilegalnih prelaza
Na granici Crne Gore sa susjednim državama postoji veliki broj ilegalnih puteva koji omogućavaju zaobilaženje zvaničnih graničnih prelaza. Prema zvaničnim podacima, najveći problem predstavljaju ilegalni prelazi na sjeveru, koji vode prema Srbiji i Kosovu, dok na jugu zemlje postoje najmanje dva nelegalna puta prema Albaniji.
Sjeverni dio Crne Gore je posebno pogođen ovom pojavom, a ilegalni prelazi na teritoriji opština Rožaje, Berane, Andrijevica i Plav koriste se za različite nezakonite aktivnosti, uključujući šverc, krijumčarenje i ilegalne migracije. Na jugoistoku, na granici sa Albanijom, postoje putevi koji vode do ilegalnih graničnih tačaka.
Ilegalni putevi i šumske staze
Posjetom nekoliko graničnih područja, ekipa Pobjede otkrila je utabane šumske staze kroz planinske terene koje se koriste za ilegalni prelaz između Crne Gore i susjednih zemalja. Na ovom području, prema tragovima, prolaze čak i manja vozila, a zabrinjavajuće je to što na mnogim mjestima nema nikakvih oznaka ili signalizacije koja bi ukazivala da je pređena državna granica.
Bjekstvo Alije Balijagića
Jedan od posljednjih incidenata koji je ukazao na ozbiljnost problema ilegalnih prelaza jeste bjekstvo Alije Balijagića, osumnjičenog za dvostruko ubistvo, koji je navodno pobjegao u Srbiju koristeći šumske puteve u pograničnom području između Crne Gore i Srbije. Balijagić je, prema policijskim tvrdnjama, izuzetno dobro upoznat sa tim terenima, zbog čega je izbjegao policijske snage obje zemlje i još uvijek je u bjekstvu.
Na području gdje je Balijagić pobjegao, prepoznaje se ozbiljna opasnost koja dolazi od ovih ilegalnih puteva, jer su oni omogućili bjeguncu da izmakne vlastima i izazove ozbiljnu prijetnju bezbjednosti. Mještani pograničnih sela svjedoče da je, iako postoji konstantno prisustvo policije, bjegunac još uvijek na slobodi, a potraga za njim traje već više od 17 dana.
Reakcija vlasti i potraga za bjeguncem
Prema informacijama koje je Pobjedi dala srpska policija, potraga za Balijagićem je intenzivirana. Specijalne jedinice, uključujući antiterorističke timove i Žandarmeriju, pretražuju područja oko Brodareva i Orašca, koristeći helikoptere, pse tragače i dronove. Međutim, do sada nije bilo pomaka u lociranju bjegunca.
Mještani pograničnih sela, uključujući i Luciju Ćirović, koja je imala susret sa Balijagićem, izrazili su duboku zabrinutost zbog trenutne situacije. Lucija je ispričala da je Balijagić ušao u njenu kuću, predstavio se kao lovac i zatražio rakiju, ali nije pokazao agresivnost. Ipak, činjenica da je uspio proći kroz ovaj teritorij, bez ikakvih problema, naglašava ozbiljan problem koji postoji na crnogorskoj granici.
Zaključak
Ilegalni granični prelazi predstavljaju ozbiljan bezbjednosni izazov za Crnu Goru, a riješenje ovog problema zahtijeva hitnu i koordiniranu reakciju svih relevantnih institucija. Povećanje broja policajaca na granici, bolja kontrola i uvođenje modernih tehnologija za nadzor, kao i poboljšanje infrastrukture, nužni su koraci kako bi se zaštitile granice i suzbile nezakonite aktivnosti. Takođe, važno je raditi na usklađivanju crnogorskih graničnih prelaza sa evropskim standardima kako bi se u potpunosti osigurala bezbjednost države.
