Evropska unija suočava se s ozbiljnim finansijskim i bezbjedonosnim izazovima u kontekstu rata u Ukrajini, a sve češće se spominje mogućnost korištenja zamrznute ruske imovine kao rješenje. Ova imovina, koja iznosi oko 300 milijardi eura, bila je smještena u zapadnim bankama prije nego što je Rusija započela agresiju na Ukrajinu.
Joseph Stiglitz, nobelovac i ekonomist, nedavno je istaknuo da Rusija ne bi smjela zahtijevati zaštitu imovine kad sama ne poštuje međunarodne zakone, podsjećajući na politiku američkog predsjednika Donalda Trumpa koji često ignoriše pravila kad nijesu u njegovom interesu. Iako ideja o zapljeni ruske imovine ima podršku, takav potez mogao bi izazvati ozbiljne posljedice za međunarodni finasijsk sistem , uključujući evropsku stabilnost.
Priča o zapljeni ruske imovine počela je za vrijeme administracije Joea Bidena, kada je predloženo da se ova imovina iskoristi za obnovu Ukrajine. Tokom prošle godine, zamrznuti prinosi od ruske imovine počeli su se koristiti kao garancije za kredite Ukrajini, a do kraja prošlog mjeseca očekivana je druga uplata od oko dvije milijarde eura.
Međutim, ideja o potpunoj zapljeni ruske imovine još uvijek je kontroverzna. Dok zemlje poput Poljske i baltičkih država zagovaraju oduzimanje, Francuska i Njemačka, kao ključni igrači EU-a, ostale su I dalje oprezne. Evropska središnja banka izrazila je zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica na povjerenje u euro i finansijsku stabilnost, s posebnim naglaskom na potencijalne reakcije Kine i Saudijske Arabije koje bi mogle povući vlastite rezervne fondove.
Uprkos pravnim izazovima, postoje i primjeri zapljene imovine u prošlim sukobima, poput iračke imovine nakon invazije na Kuvajt ili njemačke imovine nakon Drugog svjetskog rata. Zakonitost takvih poteza još je predmet rasprava, ali sve više političara, uključujući i britanskog ministra vanjskih poslova Davida Lammyja, poziva na akciju.
Za sada, mogućnost korištenja ruske imovine u mirovnim pregovorima, posebno za obnovu Ukrajine, ostaje otvorena. Iako su američki i ruski predstavnici razgovarali o tim pitanjima, Rusija se protivi zapljeni, nazivajući je „pljačkom“, iz toga je razloga zaprijetila da bi mogla preduzeti slične mjere.
ETOportal
