Dok Komitet za svjetsku baštinu ove sedmice odlučuje o uvrštavanju novih 30 lokaliteta na prestižnu UNESKO-vu listu svjetske kulturne i prirodne baštine, svijet se suočava sa sve ozbiljnijim izazovima koji prijete opstanku postojećih spomenika i prirodnih bogatstava. Od praistorijskih pećina, do jedinstvenih šuma i morskih ekosistema, ni jedno nasljeđe nije pošteđeno.
Na 47. proširenoj sjednici Komiteta, koja se održava u Parizu, generalna direktorka UNESKO-a Odre Azule upozorila je da je više od 70% lokaliteta već pod pritiskom klimatskih promjena, bilo kroz nestašicu vode, poplave, eroziju tla ili gubitak biodiverziteta.“Sedmica pred nama mora potvrditi opredjeljenje za konkretan, odlučan multilateralizam u kojem kultura ima ključnu ulogu u suočavanju sa savremenim krizama, bilo da je riječ o klimatskim promjenama ili ožiljcima rata“, poručila je Azule.
Među nominovanim lokalitetima su megaliti Karnaka u Francuskoj, petroglifi uz reku Bangučeon u Južnoj Koreji, kao i biosferski rezervat arhipelaga Bijagos (Gvineja Bisao) i šuma Gola Tivai (Sijera Leone), staništa brojnih ugroženih vrsta.
Ali dok se novi lokaliteti predlažu, gotovo 250 već upisanih lokalacija biće predmet naknadne revizije , jer mnoge od njih pate zbog ratova i neodrživog turizma. Od 56 lokaliteta koji se trenutno nalaze na Listi ugrožene svjetske baštine, polovina je tu zbog posljedica oružanih sukoba.
Posebno je zabrinjavajuće stanje na Bliskom istoku jer se više od 40% ugroženih lokaliteta nalazi upravo na tom području. UNESKO, između ostalog, prati stanje u Pojasu Gaze satelitskim snimcima i nada se skoroj mogućnosti intervencije na terenu.
U svijetu koji se ubrzano mijenja, zaštita kulturne i prirodne baštine nije više samo pitanje identiteta, već i civilizacijske odgovornosti. Ako danas ne prepoznamo da svaka razrušena crkva, svaka uništena šuma ili potopljena istorijska građevina znači gubitak znanja, korijena i zajedničkog pamćenja, sjutra možda neće biti ničega što ćemo imati da sačuvamo.
ETOportal / V.M.
