Slovenački premijer Robert Golob izazvao je burne reakcije i među saveznicima i među protivnicima, nakon što je najavio mogućnost održavanja referenduma o ostanku Slovenije u NATO-u, prenosi Politico.
Sve je počelo prošle nedjelje kada je parlament podržao inicijativu Ljevice, člana vladajuće koalicije, za održavanje savjetodavnog referenduma o povećanju vojnog budžeta na tri odsto BDP-a do 2030. godine.
Iako je Golobova stranka Pokret sloboda bila protiv ovog prijedloga, premijer se još prošlog mjeseca, na NATO samitu u Hagu, obavezao na ambiciozniji cilj – izdvajanje čak pet odsto BDP-a za odbranu do 2035. godine. Situacija je dodatno eskalirala kada su se i Socijaldemokrate, takođe dio vladajuće koalicije, svrstale uz opoziciju i podržale referendumsku inicijativu.
Kao odgovor, Golob je predložio da se građani izjasne o mnogo ozbiljnijem pitanju – da li Slovenija treba da ostane članica NATO-a, kojem je pristupila 2004. godine.
„Imamo dvije opcije: ostajemo i preuzimamo obaveze, ili izlazimo iz saveza. Sve drugo je čista manipulacija građanima“, izjavio je premijer.
Slovenija je trenutno među članicama NATO-a s najnižim vojnim izdacima – 1,29% BDP-a – i još nije dostigla prethodni cilj od dva odsto. Golobov plan o pet odsto izazvao je dodatne tenzije, pogotovo što o njemu nije vođena javna rasprava.
Evropski poslanik iz redova Socijaldemokrata, Matjaž Nemec, ocijenio je Golobovu reakciju kao „emocionalnu i nepromišljenu“, naglasivši da premijer nije imao mandat da se samostalno obaveže na povećanje budžeta za odbranu.
Politički analitičar Miro Haček navodi da Golob, koji je u politiku ušao tek 2022. godine, još uči kako da se nosi s političkim pritiscima:
„Navikao je da pobjeđuje i sada prvi put doživljava otvoreni otpor oba koaliciona partnera. Pokazao je političku nezrelost i nepripremljenost.“
Sa druge strane, poslanica Pokreta sloboda Irena Joveva smatra da je premijerova najava referenduma promišljena.
„Kako se izbori približavaju, pitanje odbrambene potrošnje sve više se koristi za populističke kampanje. Vjerujemo da građani razumiju važnost članstva u NATO-u“, rekla je Joveva.
Iako ankete pokazuju da NATO trenutno podržava tek polovina slovenačkih građana, nijedna velika politička partija ne zagovara izlazak iz saveza. Izuzetak je samo Ljevica, koja je jedina u parlamentu otvoreno protiv članstva.
Uprkos tome što bi referendum bio savjetodavnog karaktera, njegov rezultat bi imao ogromne političke posljedice.
„Moguće je da se desi ‘slovenački Bregzit’. Sjetimo se – niko nije vjerovao da će Britanci zaista napustiti EU, pa se to ipak dogodilo“, upozorio je profesor Haček.
