U svjetlu rastućih bezbjednosnih izazova u Evropi, Švedska razmatra značajnu reformu u sektoru odbrane – povećanje starosne granice za regrutaciju bivših vojnih oficira sa 47 na čak 70 godina. Ovaj prijedlog stiže u trenutku kada se sve više evropskih zemalja suočava sa nedostatkom ljudskih resursa u oružanim snagama, a vojna spremnost postaje pitanje strateškog opstanka.
Švedska, koja je 2024. godine postala članica NATO saveza, time dodatno jača svoju obavezu kolektivne odbrane i ulazi u novu fazu prilagođavanja vojnih kapaciteta. Prema planu koji je iznijela vladina komisija, bivši profesionalni i rezervni oficiri mogli bi se ponovo pozivati u službu i nakon penzionisanja, pod uslovom da su prethodno imali makar jednu godinu aktivne ili rezervne službe. Cilj ove promjene nije militarizacija starijih građana, već racionalno korišćenje stručnog znanja, komandnog iskustva i operativnih vještina u okviru obuke, logistike i kriznog planiranja.
U trenutku kada mnoge zemlje Evrope ukidaju obavezni vojni rok ili se oslanjaju na sve manji broj profesionalaca, Švedska prepoznaje strateški značaj jačanja rezervi. Odluka da se značajno produži aktivni period za regrutaciju bivših oficira dolazi i kao odgovor na sve manju zainteresovanost mladih za vojnu karijeru, ali i na sve veće zahtjeve koje članstvo u NATO-u podrazumijeva.
Ministar odbrane Pal Jonson poručio je da ulaganje u ljudske resurse mora pratiti tehnološka modernizacija. Uz rast budžeta za odbranu, koji je sa 2,4% BDP-a porastao na 3,5%, ova reforma šalje jasnu poruku da Švedska planira da dugoročno očuva operativnu spremnost i otpornost svojih oružanih snaga.
Ako švedski parlament prihvati ovaj prijedlog, zemlja će postati jedan od rijetkih primjera u Evropi gdje se bivšim vojnim licima omogućava aktivna služba sve do sedme decenije života. Ova mjera, iako specifična, otvara šira pitanja, da li i druge zemlje treba da preispitaju granice vojnih kapaciteta u vremenu kada prijetnje više nisu samo teorijske? U regionu Zapadnog Balkana, gdje vojne rezerve postepeno slabe, a vojni rokovi su odavno stvar prošlosti, švedski model može poslužiti kao primjer kako se kombinacijom iskustva i strateške vizije može ojačati nacionalna bezbjednost bez klasične militarizacije društva.
ETOportal
