Evropska komisija pažljivo prati dešavanja u Crnoj Gori povodom predloženih izmjena Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), uz jasnu poruku da sve zakonodavne promjene u sektoru bezbjednosti moraju biti transparentne, proporcionalne i u skladu sa evropskim standardima i principima demokratskog nadzora.
Portparol Evropske komisije Gijom Mersije kazao je za dnevnik „Vijesti“ da je Evropska unija zabilježila zabrinutosti koje su u vezi sa tim zakonskim prijedlogom iznijele brojne organizacije civilnog društva. On je naglasio da EU očekuje da Crna Gora pruži jasna objašnjenja u vezi sa svrhom i obimom izmjena, te omogući Komisiji da izvrši temeljnu analizu prije nego što zakon bude usvojen.“Svaka promjena u ovom osjetljivom sektoru mora proći kroz inkluzivan proces javnih konsultacija. Mjere moraju biti zakonite, srazmjerne i jasno opravdane, uz puno poštovanje temeljnih prava i demokratskog nadzora”, poručio je Mersije.
Uprkos jasnim evropskim očekivanjima, crnogorska Vlada je krajem prošle sedmice, bez javne rasprave, na elektronskoj sjednici usvojila Predlog zakona o ANB-u i predala ga Skupštini po hitnoj proceduri. Takav pristup izazvao je snažne reakcije u domaćoj javnosti – pravna udruženja, nevladine organizacije i dio opozicije ocijenili su da je predlog neustavan i nesaglasan sa međunarodnim standardima.
Najsporniji segment zakonskog prijedloga odnosi se na nadležnosti ANB-a u domenu pristupa podacima i lokacijskog nadzora, koje se u inicijalnoj verziji nijesu oslanjale na sudski nadzor. Poslanik Božović izjavio je da je vlast spremna na kompromis i korekcije, uz poruku da se ne želi stvarati institucija sa “faraonskim ovlašćenjima”.
Odmah nakon sjednice skupštinskog Odbora za bezbjednost, Vlada je reagovala i usvojila osam amandmana kojima se pokušava ublažiti javni i međunarodni pritisak. Izmjenama se, između ostalog, vraća obavezna sudska kontrola za određene vrste nadzora, dok se ANB-u dodatno proširuju operativne mogućnosti, uključujući i mogućnost da direktor agencije odobrava lokacijski nadzor.
Stručnjaci upozoravaju da hitno donošenje zakona bez široke javne i stručne rasprave šalje negativne poruke Briselu, naročito u svjetlu činjenice da Crna Gora teži otvaranju ključnih poglavlja u procesu pristupanja EU.
U ovom trenutku, čini se da ključna poruka iz EU glasi: Zakon se može mijenjati, ali standardi se ne smiju spuštati. U suprotnom, reforme u oblasti vladavine prava, koje su temelj pristupanja EU, mogu doći pod ozbiljan znak pitanja.
ETOportal / V.M.