Osnovni sud u Kotoru 9. jula 2025. godine donio je nepravosnažnu presudu kojom je suspendovani tužilac Višeg državnog tužilaštva u Podgorici, Grujo Radonjić, oslobođen optužbi za krivično djelo zelenašenja. Ova odluka dolazi nakon gotovo sedam godina sudskog postupka, višestrukih ukidanja presuda i promjena nadležnosti, što slučaj čini paradigmatičnim primjerom dugotrajnosti i složenosti krivičnih procesa u Crnoj Gori.
Radonjić je prvostepenom presudom bio osuđen na godinu zatvora i novčanu kaznu od 1.000 eura, dok su ostali optuženi, Nikola Pajović i supružnici Aleksandar i Aleksandra Đurapčević, takođe bili osuđeni na različite kazne, uključujući kućni pritvor i uslovne kazne. Viši sud u Podgorici ukinuo je tu presudu i predmet vratio na ponovno suđenje, koje je nakon višegodišnjeg procesa rezultiralo oslobađajućim ishodom za sve optužene.
Slučaj Radonjić skrenuo je pažnju javnosti ne samo zbog optužbi protiv visokog tužioca, već i zbog proceduralnih komplikacija. Više sudija Osnovnog suda u Podgorici izuzelo se iz predmeta zbog privatnog poznanstva sa optuženim, što je dovelo do delegiranja postupka Osnovnom sudu u Kotoru odlukom Vrhovnog suda. Ovaj faktor dodatno je produžio trajanje procesa.
Prema optužnici, Radonjić je 2014. godine dao zajam od 30.000 eura oštećenom Danilu Pejoviću uz mjesečne kamate od 1.000 do 650 eura, čime je navodno stekao nesrazmjernu imovinsku korist od oko 44.000 eura. Tokom cjelokupnog postupka, Radonjić je negirao krivicu, tvrdeći da nikada nije počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Sud je, u ovoj fazi, ocijenio da dokazi nijesu dovoljni za osuđujuću presu
Ovaj slučaj otvara nekoliko važnih pitanja za pravosudni sistem:
Efikasnost sudskih postupaka – Sedmogodišnji proces pokazuje hronične probleme sa dužinom trajanja krivičnih postupaka, što može uticati na povjerenje javnosti u pravosuđe.
Integritet tužilaštva – Iako oslobađajuća presuda formalno oslobađa Radonjića krivice, sama činjenica da je visoki tužilac bio predmet višegodišnjeg suđenja ostavlja reputacione posljedice po instituciju.
Nepravosnažnost odluke – Presuda još uvijek nije pravosnažna, a o eventualnim žalbama odlučivaće Viši sud u Podgorici, što znači da konačan epilog procesa i dalje nije izvjestan.
Predmet Radonjić ostaje ogledalo sporosti pravosudnog sistema i složenih odnosa između percepcije javnosti i formalnih odluka sudova. Oslobađajuća presuda trenutno zatvara jedno poglavlje ovog procesa, ali ne i pitanje odgovornosti i povjerenja u institucije koje se bave gonjenjem i suđenjem za najosjetljivija krivična djela.
ETOportal / V.M.