Administracija Donalda Trampa podigla je trgovinski rat na novi nivo uvođenjem carine od čak 39% na švajcarski uvoz, stopa koja je najviša među razvijenim zemljama. Glavna meta ove mjere je, neočekivano, zlato, čiji se promet kroz Švajcarsku računa u milijardama dolara, iako ta zemlja ostvaruje minimalan profit od njegove prerade.
Argument Vašingtona je jednostavan, američki trgovački partneri, uključujući i Švajcarsku, ne pružaju istu pristupačnost američkom tržištu, dok SAD trpe veliki trgovinski deficit. U slučaju Švajcarske, on iznosi čak 48 milijardi dolara, što je glavni povod za drastične carine.
Ipak, problem je mnogo kompleksniji nego što na prvi pogled izgleda. Švajcarska je globalni centar za preradu zlata, kroz čije ruke godišnje prođe preko 2.000 tona, uglavnom iz Afrike, Azije i Južne Amerike. Uprkos ogromnoj vrijednosti, zarada od ove prerade je minimalna, što znači da veliki dio „deficita“ zapravo proizilazi iz statističkog obračuna, a ne stvarne ekonomske koristi Švajcarske.
Švajcarska narodna banka insistira da se zlato ne bi trebalo uključivati u računicu trgovinskog bilansa, jer industrija ostvaruje profit od samo nekoliko stotina miliona dolara godišnje, što je zanemarljivo u odnosu na milijarde vrijednosti zlata koje se samo prepakuje.
Trampove carine imaju dalekosežne posljedice, već sada se predviđa poskupljenje luksuzne robe poput satova, kozmetike i čokolade na američkom tržištu, dok švajcarski izvoz može pretrpjeti ozbiljne gubitke, sa procjenama da bi BDP Švajcarske mogao pasti do 0,6% ako carine potraju.
Poslovna zajednica u Švajcarskoj alarmira da će upravo proizvođači koji nemaju veze sa zlatom najviše ispaštati, dok pregovori sa SAD do sada nijesu dali značajnije rezultate. Vlada u Bernu zasad ne planira kontramjere, ali pritisak javnosti i opozicione snage sve više pozivaju na takse koje bi neutralisale efekte američkih carina.
Ovaj slučaj otvara pitanje: da li Vašington pravilno interpretira trgovinske odnose, ili zlato postaje kolateralna šteta u širem trgovinskom ratu? Dok globalni trgovinski sukobi rastu, povećavaju se i troškovi koji prate zlato kao investiciju, potencijalno ugrožavajući stabilnost jedne od najstarijih “sigurnih luka” kapitala u svijetu.
Za Švajcarsku, ali i za globalnu ekonomiju, odgovor na ovo pitanje biće presudan za budućnost trgovinskih odnosa i međunarodne finansijske sigurnosti.
ETOportal / V.M.