Volonterski sektor u Crnoj Gori, uključujući dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni krst i organizacije dobrovoljnih davalaca krvi, predstavlja ključnu komponentu sistema zaštite i spašavanja. Iako ove organizacije obavljaju važne funkcije, suočavaju se sa izazovima u pogledu zakonske regulative, finansiranja i institucionalne podrške. Za postizanje evropskih standarda, neophodno je uskladiti zakonodavni okvir, unaprijediti obuku i obezbijediti adekvatnu opremu.
U Crnoj Gori, volonterski rad je regulisan Zakonom o volonterskom radu, koji definiše prava i obaveze volontera i organizacija. Međutim, specifični zakoni koji regulišu rad dobrovoljnih vatrogasnih društava i organizacija poput Crvenog krsta i davalaca krvi nisu dovoljno razvijeni, što otežava njihovu efikasnu funkcionalnost.
U zemljama EU poput, Slovenije, Holandije, Austrije i Finske, volonterske organizacije imaju jasnu zakonsku regulativu, obezbijeđenu obuku i standardizovanu opremu. Na primjer, u Sloveniji postoji više od 1.200 dobrovoljnih vatrogasnih društava sa preko 60.000 volontera, dok u Holandiji oko 80% vatrogasaca čine volonteri koji primaju naknadu za svoje usluge. Ove zemlje ulažu u obuku, opremu i integraciju volontera u šire sisteme zaštite i spašavanja.
Preporuke za Crnu Goru
Usvajanje specifičnih zakona: Razviti i implementirati zakone koji će regulisati rad dobrovoljnih vatrogasnih društava, Crvenog krsta i organizacija davalaca krvi, sa jasno definisanim pravima i obavezama.
Obuka i sertifikacija: Uspostaviti standardizovane programe obuke i sertifikacije za volontere, u saradnji sa relevantnim institucijama.
Finansijska podrška: Obezbijediti stabilno finansiranje kroz budžetske alokacije i donacije, kako bi se pokrili troškovi obuke, opreme i operacija.
Standardizacija opreme: Uspostaviti standarde za opremu koju koriste volonteri, kako bi se osigurala sigurnost i efikasnost u intervencijama.
Međunarodna saradnja: Aktivno učestvovati u međunarodnim mrežama i organizacijama, kako bi se razmjenjivale najbolje prakse i iskustva.
Volonterski sektor u Crnoj Gori ima značajan potencijal, ali zahtijeva sistemsku podršku i razvoj. Usvajanjem odgovarajuće zakonske regulative, ulaganjima u obuku i opremu, te integracijom u šire sisteme zaštite i spašavanja, moguće je postići evropske standarde i osigurati efikasnu i sigurnu volontersku službu.
Šta Crna Gora dobija razvijanjem volonterizma i dobrovoljnih društava:
Veća društvena sigurnost – dobrovoljna vatrogasna društva, Crveni krst i davaoci krvi značajno doprinose hitnim intervencijama i humanitarnim akcijama.
Preventivna bezbjednost – razvijanjem ovih službi Crna Gora jača kapacitete za prevenciju i reagovanje u slučaju prirodnih katastrofa, poput požara, poplava i drugih vanrednih situacija.
Jačanje društvene kohezije i solidarnosti – građani kroz volonterski angažman aktivno učestvuju u zajednici, razvijajući osjećaj zajedništva i solidarnosti.
Razvoj ljudskih resursa – volonteri stiču vještine i iskustva koja se mogu koristiti i u profesionalnom životu, čime se povećava ukupni društveni kapital.
Usklađivanje sa evropskim standardima – jačanjem volonterskih struktura Crna Gora se približava praksama EU, što doprinosi i boljoj integraciji u evropske programe i mreže.
Ekonomska korist – smanjenje troškova za hitne službe kroz angažman dobrovoljaca, kao i mogućnost privlačenja međunarodnih grantova i donacija za volonterske programe.
Razvijanjem ovih aktivnosti, Crna Gora ne samo da jača svoje kapacitete za hitne intervencije i socijalnu podršku, već i aktivno unapređuje preventivnu bezbjednost u slučaju prirodnih katastrofa, gradeći održivu i uključivu zajednicu koja doprinosi vlastitoj sigurnosti i društvenom razvoju.
mr Vojislav Marković – istaknuti stručnjak za oblast bezbijednosti