Izjava Vande Babić Galić, posebne savjetnice ministra vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordana Grlića Radmana, otvorila je osjetljivo pitanje koje bi moglo dodatno opteretiti odnose između Crne Gore i Hrvatske. Naime, Babić Galić je poručila da Vlada Republike Hrvatske i Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova „vrlo ozbiljno tretiraju“ slučajeve oduzete hrvatske imovine u Crnoj Gori, koje hrvatska strana opisuje kao pljačku kulturnog i istorijskog blaga vrijednog pola milijarde eura.
Prema informacijama objavljenim u hrvatskim medijima, riječ je o više od 50 porodica čiji predstavnici tvrde da im je oteto više od 90 odsto imovine, a odluke oduzimanja mahom datiraju iz vremena komunizma. Posebno su istaknuti primjeri porodica Tripković i Dabinović, kao i slučaj Mirjane Tripković-Pantar, u kojem je, prema navodima, došlo do manipulacija u zemljišnim knjigama i bespravnog upisa trećih lica.
Savjetnica Babić Galić upozorava da se ovdje ne radi samo o imovinsko-pravnim pitanjima, već i o diskriminaciji na nacionalnoj osnovi prema hrvatskoj manjini u Crnoj Gori. Podsjetila je i na problem sa palatom Dabinović (Kokotova kula) u Dobroti, jednim od najznačajnijih baroknih spomenika, koja nikada nije obnovljena nakon zemljotresa 1979. godine, iako su za to bili obezbijeđeni fondovi.“ Takav odnos prema imovini Hrvata u Boki kotorskoj ugrožava ne samo opstanak zajednice, nego i kulturnu baštinu svjetske vrijednosti. UNESCO već razmatra mogućnost da se Boka kotorska skine sa liste svjetske baštine, a bez Hrvata Boke nema baroka, renesanse ni humanizma” – poručila je Babić Galić.
Ona je naglasila da će se pitanje imovine naći na agendi sljedećih bilateralnih sastanaka Zagreba i Podgorice, gdje će Hrvatska insistirati na brzom povratu imovine i pravnim lijekovima.” Vlada Republike Hrvatske neće nijemo posmatrati pljačku i kulturocid”, istakla je.
Ova izjava dolazi u osjetljivom trenutku za Crnu Goru, koja je u procesu evropskih integracija i usklađivanja sa standardima vladavine prava i zaštite manjinskih prava. Svaka međunarodna percepcija diskriminacije ili korupcije u vezi sa imovinskim pravima može imati ozbiljne političke posljedice, ne samo u bilateralnim odnosima sa Hrvatskom, već i na širem evropskom planu.
Ostaje otvoreno pitanj, da li će crnogorske institucije preduzeti proaktivne mjere u rješavanju sporova o imovini hrvatske manjine, kako bi spriječile dalju eskalaciju i eventualno ugrožavanje kulturne i međunarodne reputacije zemlje?
ETOportal / V.M.
