Ptica dodo, nekada simbol izumiranja vrsta, uskoro bi mogla ponovo da naseljava šume ostrvske države Mauricijus. Ovaj ambiciozni plan realizuje kompanija Colossal Biosciences, koja je nedavno uspješno uzgojila primordijalne germinativne ćelije golubova, prekursore spermatozoida i jajnih ćelija. Kompanija ovaj poduhvat naziva „ključnim korakom“ u oživljavanju dodo ptica, koje su zapravo vrsta golubova.
Genetički modifikovane kokoške kao surogati
Kompanija iz Teksasa, poznata po projektima „oživljavanja“ vunastih mamuta i jezovuka, kreirala je genetički modifikovane kokoške koje će služiti kao surogat za dodo ptice. Primordijalne germinativne ćelije Nicobar golubova, najbližih živih rođaka dodo ptica, biće ubrizgane u ove koke, koje će potom donijeti na svijet nove dodo ptice.
„Okvirno, mislimo da je potrebno još pet do sedam godina, ali ni 20 godina nije daleko“, izjavio je za Guardian Ben Lam, izvršni direktor Colossal-a.
Kompanija sarađuje sa organizacijama za zaštitu divljih životinja kako bi identifikovala sigurna mjesta na Mauricijusu, bez prisustva pacova, gdje bi ptice mogle slobodno da žive.
„Naš cilj je da proizvedemo dovoljno dodo ptica sa genetskom raznolikošću kako bismo ih mogli vratiti u divljinu, gdje će zaista moći da napreduju. Ne želimo da stvorimo samo dvije ptice, već hiljade“, dodao je Lam.
Povijest i simbolika izumiranja
Dodo ptice su nekada naseljavale šume Mauricijusa u Indijskom okeanu, bez prirodnih predatora, dok ljudska kolonizacija i evropska istraživanja nisu dovela do njihovog istrebljenja. Gubitak staništa i uvođenje invazivnih vrsta, poput makako majmuna, svinja i pacova koji su pljačkali gnezda, okončali su postojanje ove nezaštićene vrste. Posljednji zabilježeni primjerak dodo ptice opisao je holandski moreplovac 1662. godine kao „vrstu veoma velike guske“.
Dodo je od tada postao simbol izumiranja, ali Colossal vjeruje da CRISPR tehnologija genetskog uređivanja može omogućiti njihov povratak u prirodu.
Naučni izazovi i etička pitanja
Bet Šapiro, naučna direktorka kompanije, ističe da je rad na genetičkoj modifikaciji ptica složeniji nego kod sisara. „Ovo nije proces gdje ćemo jednog dana jednostavno pustiti hiljade dodo ptica na Mauricijus. Biće to spor, pažljiv i promišljen proces“, rekla je Shapiro.
Ipak, neki stručnjaci dovode u pitanje definiciju genetski izmijenjenih vrsta i njihovu ulogu u degradiranim ekosistemima. Leonardo Kampanja, evolucioni biolog sa Kornel laboratorije za ornitologiju, ističe: „Teško je znati šta je potrebno da bi se dodo genetski stvorio, od strukture njegovog genoma do reakcije gena sa okolinom. Možda nikada nećemo imati potpunu sliku kako je dodo izgledao.“
Rič Grenjer sa Univerziteta u Oksfordu upozorava da ovakvi projekti mogu biti „opasna distrakcija“ od stvarnih prijetnji prirodnom svijetu, uključujući klimatske promjene i uništavanje staništa.
Podrška investitora i budući planovi
Colossal je nedavno osigurao dodatnih 120 miliona dolara za istraživanja, a među poznatim investitorima su Tom Brady, Paris Hilton, Tajger Vuds, kao i reditelj Piter Džekson, poznat po ekranizaciji „Gospodara prstenova“.
Lam ističe da postignuća poput oživljavanja jezovuka predstavljaju „doslovno testament nauci“ i „Doli-momenat“ u inženjeringu genoma. „Kako god da ih nazovete, dodo ili ne, projekat izaziva pažnju i kontroverzu, što je za nas samo dodatna motivacija“, dodao je on.
ETOportal
