Prema pisanju Volstrit žurnala, predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odobrio je proširenje obavještajne saradnje sa Ukrajinom, uključujući i podatke za napade raketama dugog dometa duboko unutar teritorije Rusije. Ova odluka označava prvu poznatu promjenu politike u njegovoj administraciji nakon zaoštravanja retorike prema Moskvi, i otvara novu dimenziju rata u Ukrajini koji traje već više od tri godine.
Američki izvori navode da će Kijev dobiti detaljne obavještajne podatke o energetskim ciljevima unutar Rusije, rafinerijama, cevovodima i elektranama , čime bi Kremlj bio lišen ključnih prihoda od nafte. Pored toga, Trampova administracija razmatra i isporuku moćnih projektila poput raketa Tomahavk dometa 2.500 kilometara, kao i sistema Barakuda, uz dodatni pritisak na NATO saveznike da pruže sličnu podršku.
Odluka o jačanju podrške dolazi u trenutku kada je Tramp nagovijestio mogućnost da Ukrajina, uz podršku Evropske unije, povrati „cjelokupnu teritoriju“ okupiranu od strane Rusije. Time je signalizirao odmak od ranijih pokušaja posredovanja u mirovnim pregovorima.
Vašington već dugo dijeli obavještajne podatke sa Kijevom, ali novo odobrenje, prema ocjeni analitičara, omogućava preciznije i dublje napade na infrastrukturu koja je od strateškog značaja za Rusiju.
Dok Bijela kuća i ukrajinska misija pri UN nijesu odmah odgovorile na zahtjeve za komentar, ruska misija u Njujorku odbila je bilo kakvu izjavu. Ovakva tišina dodatno pojačava neizvjesnost, dok se u evropskim prijestonicama sve glasnije postavlja pitanje da li će eskalacija sukoba ugroziti energetsku i bezbjednosnu stabilnost kontinenta.
Najava mogućeg slanja raketa Tomahavk i Barakuda stavlja u fokus novu fazu rata, u kojoj Ukrajina dobija sredstva da cilja šire i dublje unutar Rusije. Iako ova odluka može ojačati ukrajinsku poziciju na frontu, otvara i ozbiljna pitanja o globalnoj bezbjednosti, riziku eskalacije i održivosti evropskog energetskog sistema.
ETOportal / V.M.
