Najavljeni Predlog zakona o Skupštini, kojim bi se bivšim i sadašnjim poslanicima omogućilo pravo na posebnu poslaničku penziju nakon najmanje šest godina mandata u dva saziva, otvorio je ozbiljno političko i društveno pitanje, da li se zakonodavna inicijativa vodi u interesu građana ili u pravcu institucionalizacije političkih privilegija.
Otpor ovom rješenju najoštrije je iskazao Pokret Evropa sad (PES), čiji je poslanik Toni Janović jasno poručio da ta partija nema dileme niti rezerve, već da je odlučno protiv zakona koji, kako navodi, služi ličnoj koristi političkih aktera. Janović je naglasio da su poslanici birani da štite javni interes, a ne da kreiraju zakonska rješenja koja se mjere budućim penzijama, ordenjima ili drugim privilegijama, upozoravajući da se takav pristup direktno kosi sa osnovnim principima odgovorne vlasti.
Dodatnu kontroverzu izazvale su informacije koje su objavile Vijesti, prema kojima bi predloženi zakon Skupštine mogao predviđati i ovlašćenje predsjednika parlamenta Andrije Mandića da dodjeljuje ordenje, što je otvorilo dilemu o koncentraciji simboličke i institucionalne moći unutar zakonodavne vlasti. Sa druge strane, potpredsjednik Skupštine Nikola Camaj saopštio je da predlog zakona još nije ušao u skupštinsku proceduru, ističući da se na njegovoj izradi još radi, te da cilj nije povećanje ničijih privilegija, već unapređenje postojećih rješenja i jačanje pravnog sistema.
Ipak, upravo suprotstavljeni narativi, jedan koji upozorava na opasnost od zakonskog legitimisanja povlašćenog statusa političke elite i drugi koji insistira na institucionalnom unapređenju, ukazuju na duboku podjelu u shvatanju uloge Skupštine i političke odgovornosti. U kontekstu ekonomske osjetljivosti, niskih penzija velikog dijela građana i izraženog nepovjerenja u političku klasu, rasprava o poslaničkim penzijama nosi potencijal da preraste u snažan test kredibiliteta vlasti i njene spremnosti da interese građana stavi ispred interesa nosilaca javnih funkcija.
ETOportal / V.M.