Nakon skoro mjesec dana obilnih padavina, snijega i poplava u Španiji, Portugalu i na Mediteranu, Evropa ulazi u period neuobičajeno toplog vremena. Centralna Evropa i Balkan ove sedmice doživjeće pravi „ukus proljeća“: u nižim predjelima temperature će dostići i do 20°C, dok će planinska i brdska područja doživjeti ubrzano topljenje snijega, što može izazvati poplave u dolinama i priobalnim rijekama. Ovaj fenomen poznat je kao toplotna kupola, stabilno područje visokog pritiska u višim slojevima atmosfere koje djeluje poput poklopca, zadržava topli vazduh pri zemlji i sprečava prodor hladnog vazduha iz polarnog područja, uzrokujući neuobičajeno visoke temperature i ubrzano topljenje snijega.
U Alpama i drugim planinskim oblastima sa debelim snježnim pokrivačem ubrzano topljenje snijega može izazvati porast rijeka i lokalne poplave. Rječice u dolinama i pritoke velikih rijeka brzo se mogu izliti iz korita, zbog čega lokalne vlasti upozoravaju na moguću potrebu vanrednih mjera. Dugotrajna izloženost visokim temperaturama predstavlja rizik od toplotnog udara, dehidracije i iscrpljenosti, posebno za starije osobe, djecu, hronične bolesnike i radnike na otvorenom.
Prognoza za Balkan pokazuje da visoki pritisak sa Iberijskog poluostrva i Mediterana polako preuzima kontrolu nad regionom. Temperature u nižim dijelovima Crne Gore i ostalih balkanskih država dostigaće sredinu 10-ih, lokalno i do 20°C, dok će u planinskim oblastima topljenje snijega biti ubrzano, što u kombinaciji sa mogućim padavinama može predstavljati izazov za stanovništvo i lokalne službe. Iako proljetni uslovi traju kratko, meteorološki modeli sugerišu da početkom marta mogu nastupiti novi prodori sa Atlantika, donoseći promjenljivo i dinamično vrijeme. Za sada, Balkan ima priliku da osjeti neuobičajeno toplo i sunčano vrijeme, ali uz podsjetnik na moguće rizike u planinskim i snijegom bogatim predjelima.
ETOportal
