Centar za građansko obrazovanje (CGO) je juče podnio Agenciji za sprečavanje korupcije inicijativu za hitno donošenje mišljenja o Zakonu o izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju, kojim je ponovo uvedena odredba koja omogućava resornom ministru da bira i razrješava direktore javnih obrazovnih ustanova.
- CGO podsjeća da se kritički orijentisan NVO sektor duže od deceniju zalagao da se ukine odredba po kojoj se daje takva moć ministrima, jer je to bio dokazano zloupotrebljavan resurs od strane političkih partija. To je potvrdila i ASK, kroz svoje mišljenje iz 2021. godine – rekla je viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje Snežana Kaluđerović.
Ona je naglasila da je ASK tada preporučila nadležnom ministarstvu da prilikom pripreme novog zakonskog teksta izmijeni proceduru za izbor direktora obrazovno-vaspitnih ustanova, kako bi ministar prestao da imenuje direktore. Umjesto toga, nadležnost izbora i razrješenja direktora trebala bi pripasti školskom, odnosno upravnom odboru. To je posebno važno jer su interesi Ministarstva zastupljeni kroz predstavnike u odborima, a još važnije, interesi zaposlenih, đaka i roditelja, čija bi odluka najbolje odražavala interese škole, ističe Kaluđerović.
CGO smatra da je od suštinskog značaja da ASK ponovo izda takvo mišljenje i potvrdi raniji stav, imajući u vidu osjetljivost obrazovnog sistema na političke uticaje i posljedice koje to nosi.
- Uporno zagovaranje civilnog sektora i rijetkih političara koji su se na ovo pitanje osvrtali bez lične koristi, zajedno sa mišljenjem ASK-a, doprinijeli su tome da pre oko godinu i po budu izglasane izmjene koje su otvorile prostor za decentralizaciju i demokratizaciju sistema – rekla je Kaluđerović.
Nažalost, kako dodaje, „to je svjesno i s lošom namjerom poništeno najnovijim izmjenama i dopunama ovog zakona, koje su glasovima vladajuće većine, na prijedlog grupe poslanika Pokreta Evropa sad (PES), usvojene tokom vanrednog zasijedanja u avgustu.“
- I nakon što ih je predsjednik države argumentovano vratio, ponovo su usvojene u septembru 2024. godine – navodi Kaluđerović.
CGO ističe da Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija završava rad na izmjenama i dopunama Opšteg zakona o obrazovanju, a nacrt je objavljen na njihovom sajtu za javnu raspravu. Stoga je donošenje ovog mišljenja hitno i neophodno.
- Javni interes zahtijeva da ASK da preporuku predlagaču, kako bi se postojeća loša rješenja, koja stvaraju rizike od urušavanja integriteta i korupcije, ukinula – kazala je Kaluđerović.
Nedavno je, na inicijativu Pokreta Evropa sad, u Skupštini izmijenjen Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, čime je ukinuta odredba koja je omogućavala školskim odborima da biraju direktore škola, vraćajući staru praksu da to čini ministar. Ova odluka naišla je na kritike dela stručne javnosti i poslanika, koji smatraju da se time otvara prostor za politizaciju sistema. Ministarka prosvjete, nauke i inovacija Anđela Jakšić-Stojanović naglasila je da neće biti političkog uticaja prilikom izbora direktora, te je najavila donošenje pravilnika koji će regulisati postupak i transparentnost cijele procedure. Svi kandidati će, pod jednakim uslovima, proći pisano testiranje, koje se prvi put uvodi u proceduru izbora direktora, a zatim će uslijediti usmeni intervju pred komisijom koju formira Ministarstvo.
Ipak, predstavnici nevladinog sektora ne odustaju od stava da ovaj pristup nije adekvatan. Njihova predstavnica, članica radne grupe Ministarstva zadužene za izmjene zakona, najavila je zahtjev za korigovanje rješenja. Smatraju da bi školskim odborima trebalo da bude vraćena uloga izbora direktora, uz određena unapređenja zakona, ili da se pronađe alternativno rješenje. Ne prihvataju da ministar bira direktore.
Uloga školskih odbora u izboru direktora je oduzeta, jer su se u praksi pokazali kao zaštitnici direktora. Ima primjera da direktori nisu smjenjivani, uprkos nalogu prosvjetne inspekcije koja je tražila njihovu smjenu zbog kršenja zakona.
Članovi školskih odbora, prema Zakonu o sprečavanju korupcije, više nemaju status javnih funkcionera, saopšteno je nedavno iz Agencije za sprečavanje korupcije.
Već duže vreme se tražilo od nadležnih da regulišu status članova školskih odbora, nakon što je uvedena obaveza prijavljivanja imovine, jer su do tada smatrani javnim funkcionerima. Ova obaveza proizašla je iz ranije donesenog zakona koji ih je obavezao da biraju i razrješavaju direktore škola. Javnost je često ukazivala na probleme, a mnogi članovi su masovno počeli da odstupaju, ne želeći da prijavljuju imovinu. Odbijali su preveliku odgovornost s obzirom na to da njihov rad nije plaćen.
Iz Agencije su naglasili da je nakon posljednjih izmjena Opšteg zakona o obrazovanju i vaspitanju jasno definisano da članovi školskih odbora nisu izabrana, imenovana niti postavljena lica, što znači da ne potpadaju pod regulative iz člana 3 Zakona o sprečavanju korupcije.
Izvor: Pobjeda.me