Najnovija odluka administracije predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, kojom se uvode višestruko povećane carine na uvoznu robu iz više od 60 država, neće pogoditi Crnu Goru.
Prema dokumentu objavljenom na sajtu Bijele kuće, Crna Gora ostaje na postojećoj stopi od 10 odsto, što znači da se za domaće izvoznike ne mijenjaju uslovi poslovanja sa američkim tržištem.
Odluka koja stupa na snagu 1. avgusta obuhvata niz svjetskih i regionalnih ekonomija. Srbija i Irak suočavaju se sa carinom od 35 odsto, dok je za Bosnu i Hercegovinu uvedena stopa od 30 odsto.
Posebno je interesantno da su povećane carine zahvatile i Indiju (25 odsto), Libiju (30 odsto), Švajcarsku (39 odsto), ali i tradicionalne američke saveznike poput Japana, Izraela i Švedske, gdje će se primjenjivati tarifa od 15 odsto.
Prema obrazloženju američke administracije, tarife su određene na osnovu „reciprociteta“ u trgovinskom bilansu sa svakom zemljom pojedinačno. Drugim riječima, Washington je procjenjivao koliko koja država naplaćuje carine na američku robu, te je na toj osnovi formirao visinu kontramjere.
Analitičari smatraju da je skromni obim trgovinske razmjene i relativno povoljan bilans sa SAD ključni razlog zašto Crna Gora nije svrstana u grupu zemalja sa višestruko povećanim carinama.
Ovakav status predstavlja olakšavajuću okolnost za crnogorske izvoznike, naročito u sektoru poljoprivrede i prehrambene industrije, koji svoje proizvode plasiraju na američko tržište.
Iako je odluka SAD prvenstveno ekonomska, ona ima i političku dimenziju. Izostanak Crne Gore sa liste zemalja koje trpe višestruko povećane carine može se tumačiti i kao signal dobrih bilateralnih odnosa sa Vašingtonom, što bi u narednom periodu moglo olakšati i dalju ekonomsku saradnju.
Stručnjaci upozoravaju, međutim, da održavanje povoljnog tretmana zahtijeva stabilan trgovinski bilans i nastavak otvorene ekonomske politike prema američkom tržištu.
ETOportal / V.M.
