Maloprodajne cijene goriva u Crnoj Gori mogle bi od utorka, 24. marta, značajno porasti, ukoliko ne dođe do promjena na svjetskim berzama. Prema izvorima iz naftne industrije, cijena eurodizela mogla bi biti veća za više od 30 centi po litru, dok bi benzin mogao poskupiti za oko 18 centi.
Iako su poremećaji na tržištu naftnih derivata prisutni već desetak dana, izostaje konkretna reakcija Vlade. U međuvremenu, građani su, uoči najavljenih poskupljenja, pohrlili na pumpe kako bi unaprijed napunili rezervoare, dok naftne kompanije, posebno manje, bilježe gubitke od oko 30 centi po litru goriva.
Iz sektora nafte upozoravaju da država, kroz povećane prihode od akciza i PDV-a, indirektno profitira od rasta cijena, dok teret poskupljenja snose građani i privreda.
Poseban problem imaju manje naftne kompanije, koje su od prošle sedmice suočene sa ozbiljnim finansijskim gubicima. Nezadovoljne odnosom nadležnih institucija, najavile su da će na sastanku u Privredna komora Crne Gore donijeti odluku o daljim koracima.
U slučaju da ne dođe do dogovora sa Vladom, razmatra se i mogućnost blokade ključnih uvoznih tačaka za naftne derivate, uključujući Debeli brijeg i Luka Bar. Prema dostupnim informacijama, zahtjev za takvu akciju već je upućen Ministarstvo unutrašnjih poslova Crne Gore, a eventualno odobrenje moglo bi dodatno poremetiti snabdijevanje tržišta.
Situaciju dodatno komplikuju najave prevoznika, koji bi takođe mogli organizovati blokade zbog neriješenih problema koji traju od početka godine.
Za razliku od manjih distributera, velike kompanije poput Jugopetrol, INA i Petrol, za sada ne planiraju učešće u eventualnim blokadama.
Dok pojedine zemlje regiona već preduzimaju mjere za ublažavanje udara na građane — poput Vlada Hrvatske koja je ograničila cijene goriva, ili Vlada Srbije koja je smanjila akcize — u Crnoj Gori takve odluke još nijesu donijete.
Predsjednik Vlade Milojko Spajić zasad se nije detaljnije oglašavao o ovom pitanju, dok je ministar finansija Novica Vuković saopštio da smanjenje akciza nije predloženo.
Ekonomisti upozoravaju da bi, ukoliko izostane reakcija države, posljedice mogle biti višestruke — od dodatnog opterećenja budžeta domaćinstava, preko smanjenja profita naftnih kompanija, do rasta budžetskih prihoda države.
Vlada, međutim, ima mehanizme za ublažavanje krize. Postoji mogućnost smanjenja akciza na gorivo do 50 odsto, što bi u slučaju dizela moglo značiti pojeftinjenje od oko 27 centi po litru i praktično neutralisanje najavljenog poskupljenja. Čak i djelimično smanjenje akciza od 30 odsto moglo bi umanjiti cijenu dizela za oko 16 centi.
Ukoliko se u narednim danima ne pronađe rješenje, Crnu Goru očekuje dodatni pritisak na tržište goriva i nove finansijske obaveze za građane i privredu.
ETOportal
