Vašington, 2. novembar 2025. – Sve veći broj Amerikanaca danas više vjeruje influenserima nego tradicionalnim medijima. Popularni jutjuberi često imaju više pregleda od CNN-a, dok TikTokeri ostvaruju veću gledanost od Foks Njuz. Ulazak influensera u Pentagon mogao bi unijeti „svježinu“ u izvještavanje o vojnim pitanjima, jer oni nisu dio stare, nasljedne strukture dopisnika koji imaju duboke veze unutar institucije i često „filtriraju“ informacije.
Politički analitičar i dugogodišnji novinar RT-a iz SAD-a, Nebojša Malić, objašnjava da je novi propis Pita Hegseta, ministra odbrane, predviđao da vijesti vezane za Pentagon ne smiju biti objavljene dok ne prođu vojnu provjeru. Mnogi mediji, uključujući Njujork Tajms, Vašington Post i Foks Njuz, odbili su da potpišu Hegsetov sporazum, zbog čega su izgubili svoje pentagonske akreditacije. Na njihova mjesta došla je nova garnitura podkastera, influensera i „nezavisnih medija“, kako ih je ministar nazvao.
Kriza američkog novinarstva
Malić smatra da je novinarstvo u SAD-u već duže vrijeme u velikoj krizi, a novom politikom Pentagon samo manifestuje dublji problem. Iako se mnogi bune da propis krši Prvi amandman, koji garantuje slobodu štampe, Malić podsjeća da pravila za civilni i vojni sektor nisu ista. Glavni cilj mjere je, kako kaže, suzbijanje curenja informacija i anonimnih prijava, posebno u kontekstu afere „Signalgejt“. Tada je jedan oficir otvoreno pozvao neprijateljskog novinara iz „Atlantika“ u grupu na Signalu, gdje se diskutovalo o napadima na Hute u Jemenu. Iako nije bilo većih posljedica, skandal je bio neprihvatljiv.
Influenseri kao „novi novinari“
Nova garnitura „novinara“ u Pentagonu, prema Maliću, često ne razumije kompleksni pentagonski jezik, pa će tražiti kratka i jasna objašnjenja. To, ističe on, može biti pozitivno jer se informacije prezentuju „normalnim jezikom“. Osnovna razlika između korporativnih medija i influensera je u tome što influenseri zavise od publike, dok tradicionalni mediji zavise od politike vlasnika.
„Kada je Rupert Merdok otpustio Takera Karlsona u Foks Njuzu, to je bio politički potez koji je koštao milijarde. Kod influensera toga nema – oni žive od publike, pa se vrlo brzo vidi šta ‘prođe’, a šta ne“, kaže Malić.
Ubijanje cenzure cenzurom
Ideja Pita Hegseta, smatra Malić, predstavlja „ubijanje cenzure cenzurom“ i pokušaj borbe protiv starog medijskog establišmenta novim oblikom establišmenta. Ako se uvedu jasna pravila po kojima novinari neće zloupotrebljavati pristup vojsci, već će izvještavati jednostavno i jasno, mogli bi se očekivati ozbiljnije promjene u američkim medijima. Ipak, Malić sumnja da će do toga zaista doći.
ETOportal/Nataša Goleš
