Evropa se suočava sa jednim od najintenzivnijih toplotnih talasa u novijoj istoriji, a posljedice se već osjećaju u više zemalja, od požara i zatvaranja škola, do rasta hitnih bolničkih prijema i smrtnih slučajeva povezanih sa ekstremnom vrućinom.
U 84 od 96 departmana Francuske na snazi je narandžasti stepen upozorenja, drugi najviši u zemlji, dok se šumski požari šire u uslovima nesnosne vrućine i jakog vjetra. Ministarka za klimatske promjene Anjes Panje-Runaše opisala je situaciju kao „neviđenu“, upozoravajući na ozbiljnost klimatske krize.
Zbog visokih temperatura, gotovo 200 škola je zatvoreno ili djelimično obustavilo nastavu, dok se vrhunac toplotnog talasa očekuje u utorak i srijedu. Sredozemno more dostiglo je rekordnih 26,01°C, što je najviša junska temperatura otkako se vrše mjerenja.
Italija je proglasila crveni alarm u 21 gradu, uključujući Rim, Milano i Veneciju. Ljekari javljaju o 10% većem broju prijema zbog toplotnih udara, dok se zdravstvene službe nalaze u stanju pripravnosti.
U Španiji, temperature su dostigle 46°C, a očekuje se da će jun 2025. godine postati najtopliji u istoriji zemlje. Nažalost, zabilježeni su i smrtni slučajevi: u Barseloni je preminula 51-godišnja radnica , dok je 34-godišnji turista iz Holandije izgubio život tokom planinarenja na Majorki.
Čak ni Švajcarski Alpi nijesu pošteđeni, po prvi put u junu, cijeli alpski vijenac imao je temperature iznad nule, što ubrzava topljenje glečera i prijeti lokalnim zajednicama i zimskim turističkim centrima.
Prema studiji objavljenoj u Lancet Public Health, broj smrtnih slučajeva povezanih s toplotom mogao bi se učetvorostručiti do sredine vijeka ako se ne promijeni globalna klimatska politika. Hitna potreba za prilagođavanjem infrastrukture i podizanjem javne svijesti postaje neizbježna.
Ekstremna vrućina nije samo neprijatnost, ona postaje pitanje bezbjednosti i opstanka. Klimatska kriza više nije daleka prijetnja. Ona je sada. I već gori pod našim nogama.
ETOportal / V.M.
