Rusija je, pod američkim pritiskom, pristala da proda svoj udio u Naftnoj industriji Srbije (NIS) mađarskom naftnom koncernu MOL, prenosi njemačka štampa. Gazprom bi trebalo da proda 56,15 odsto akcija NIS-a, dok se cijena procjenjuje na oko 1,2 milijarde eura – tri puta više od iznosa koji su Rusi platili prilikom preuzimanja.
Preuzimanje, koje čeka odobrenje američke kancelarije za sankcije OFAC, jača poziciju MOL-a na energetskom tržištu centralne i jugoistočne Evrope. MOL već sada kontroliše čitav lanac – od eksploatacije nafte i gasa, preko rafinerija i veleprodaje, do benzinskih pumpi i petrohemije.
Njemački mediji upozoravaju da bi kupovina mogla pojačati konkurenciju sa regionalnim rivalima poput OMV-a, Petrol-a i hrvatske INA-e, ali i otvoriti pitanja o mogućoj kartelskoj poziciji.
U Hrvatskoj, strahovi su usmjereni na rafineriju u Rijeci i na naftovod Janaf, koji je do sada ostvarivao veliki dio prihoda od saradnje sa NIS-om i MOL-om. Integracija NIS-a u MOL-ov sistem mogla bi, tvrde stručnjaci, da oslabi pregovaračku poziciju Hrvatske po pitanju cijena i snabdijevanja energentima.
Istovremeno, Mađarska i Srbija nastavljaju saradnju po „sopstvenim pravilima“, dok Brisel nijemo posmatra, iako najveći dio nafte i dalje dolazi iz Rusije. Naftovod koji se gradi ka Srbiji biće priključen na stari sovjetski naftovod Družba, zadržavajući ruski uticaj u regionu.
Kako navodi Berliner cajtung, dil pokazuje da se energetska politika u jugoistočnoj Evropi vodi kroz vlasničke udjele i infrastrukturu, a ne isključivo kroz evropska pravila i moralne principe.
ETOportal
