Još prije desetak godina važilo je nepisano pravilo, ko želi nisku potrošnju, bira dizel. Danas ta računica više nije tako jednostavna. Savremeni dizel motori opterećeni su kompleksnim sistemima za kontrolu emisija, osjetljivi su na kratke gradske relacije i često donose više troškova održavanja nego što vlasnici očekuju. Paralelno s tim, dio benzinskih agregata evoluirao je u tišini, nudeći realnu potrošnju od 4 do 6 litara uz jednostavnu mehaniku i dug vijek trajanja. U segmentu polovnih vozila, upravo takva kombinacija postaje racionalan izbor.
Honda sa svojim 1.5 i-VTEC motorom ostala je vjerna atmosfercima stare škole. Bez turbine i komplikovanih sistema, ovaj agregat u modelima Civic, Jazz i HR-V u praksi troši između 5 i 5,8 l/100 km, a poznat je po dugotrajnosti i otpornosti na tipične boljke modernih „downsizing“ motora. Slično važi i za Volkswagen 1.0 MPI – trocilindarski atmosferac bez turbine i sa neizravnim ubrizgavanjem, ugrađivan u Polo, Up! i srodne modele. Snagom ne oduševljava, ali potrošnjom oko 5 l/100 km i jeftinim održavanjem predstavlja razuman gradski izbor. Suzuki 1.2 DualJet, zahvaljujući dvostrukom ubrizgavanju i laganoj konstrukciji, u modelima Swift, Baleno i Ignis postiže 4,5 do 5,2 l/100 km, uz jednostavan servis i dobru pouzdanost.
Suprotno trendu smanjivanja zapremine, Mazda je razvila 2.0 Skyactiv-G – veći atmosferski motor sa visokim stepenom kompresije i efikasnom termodinamikom. U modelima Mazda 3, Mazda 6 i CX-30 realna potrošnja kreće se od 5,3 do 6,2 l/100 km, uz linearnu isporuku snage i dugoročnu pouzdanost. Na vrhu liste štedljivosti ostaje Toyota 1.8 Hybrid, poznat iz modela Prius, Corolla i C-HR. Kombinacija benzinskog motora u Atkinsonovom ciklusu i elektromotora omogućava potrošnju od 3,8 do 4,8 l/100 km u realnim uslovima. Bez turbine i klasične spojke, sa dokazano izdržljivim hibridnim sistemom, ovaj pogon predstavlja jednu od najsigurnijih opcija na tržištu polovnjaka, posebno za vozače koji najveći dio kilometara prelaze u gradskim uslovima.
ETOportal / V.M.
