Rast cijena voća u Crnoj Gori više nije kratkoročna pojava, već trend koji, prema dostupnim statističkim podacima i ocjenama struke, traje već nekoliko godina. Prema podacima o kretanju cijena hrane, tokom protekle godine voće je u prosjeku bilo skuplje za 10,7 odsto u odnosu na godinu ranije, dok je 2023. zabilježen još izraženiji rast, ukupno oko 20 odsto na nivou poljoprivrednih proizvoda, pri čemu je tada najveće poskupljenje evidentirano u sektoru povrtarstva.
Iz udruženja voćara upozoravaju da je „vrijeme jeftinog voća“ praktično iza nas, ali ističu da rast cijena nije rezultat povećane zarade proizvođača, već prije svega posljedica smanjenih prinosa, rasta troškova i nepovoljnih tržišnih okolnosti.
Voćari u Crnoj Gori već treću godinu zaredom trpe posljedice izostanka ili podbačaja roda, usljed nepovoljnih vremenskih prilika, proljećnih mrazeva, sušnih perioda i izraženih oscilacija temperature. „Ukupno sagledavši sve, voće je, usljed vremenskih neprilika, u većoj ili manjoj mjeri podbacilo i to se direktno odrazilo na rast cijena“, navode iz strukovnih udruženja. Međutim, i pored viših maloprodajnih cijena, proizvođači ističu da prihodi često ne pokrivaju realne gubitke nastale zbog smanjenog prinosa. Manja količina robe na tržištu podiže cijenu, ali ne nadoknađuje pad ukupne proizvodnje.
U najtežoj situaciji nalaze se proizvođači jabuke, koji se, osim klimatskih izazova, suočavaju i sa problemima plasmana. Dodatni pritisak dolazi od konkurencije iz regiona, posebno od proizvođača iz Sjeverne Makedonije, čije su izvozne cijene na crnogorskom tržištu često niže od domaćih.
Razlozi takve konkurentnosti leže u nižim troškovima proizvodnje, od cijene nafte i mineralnih đubriva do pesticida i, naročito, radne snage. Cijena rada, od rezača do berača, u pojedinim državama regiona značajno je niža nego u Crnoj Gori, što domaće proizvođače stavlja u nepovoljan položaj.
Proizvodnja kruške godinama je u krizi, prije svega zbog otežane kontrole pojedinih bolesti i štetočina, što povećava troškove zaštite i smanjuje stabilnost prinosa. Stručnjaci upozoravaju da bez snažnije savjetodavne i institucionalne podrške ovaj sektor može dodatno oslabiti.
Sa druge strane, borovnica se izdvaja kao jedna od rijetkih voćnih kultura sa pozitivnim bilansom u prethodnoj godini. Zahvaljujući rastu potražnje i relativno stabilnim prinosima, proizvođači borovnice ostvarili su bolje tržišne rezultate u poređenju sa tradicionalnim voćarskim kulturama.
Analitičari ocjenjuju da su klimatske promjene, rast ulaznih troškova i nelojalna tržišna utakmica ključni faktori koji određuju sudbinu voćarstva u Crnoj Gori. Ukoliko se trendovi nastave, domaća proizvodnja mogla bi dodatno oslabiti, što bi dugoročno povećalo zavisnost od uvoza i dodatno opteretilo potrošače.
Voćari poručuju da je neophodna jasna agrarna politika, snažnija podrška kroz subvencije i mjere zaštite domaće proizvodnje, kao i ulaganja u savremene sisteme navodnjavanja i protivgradne zaštite. U suprotnom, upozoravaju, rast cijena voća mogao bi postati trajna realnost, a domaći voćnjaci, sve rjeđa slika na crnogorskom agrarnom pejzažu.
ETOportal / V.M.
