Institut za okeanografiju i ribarstvo iz Splita objavio je ozbiljno upozorenj da se u Jadranskom moru širi seinvazivna vrsta smeđe alge koja ugrožava biološku raznolikost podmorja i može imati katastrofalne posljedice za cijeli ekosistem, uključujući i crnogorsku obalu.
Riječ je o vrsti Stypopodium schimperii, porijeklom iz Indijskog okeana, koja se u Mediteran proširila putem Sueckog kanala. Prvi put zabilježena je 1973. godine u Izraelu, a sada je već prisutna i u Egejskom, Jonskom i Jadranskom moru.
Prema nalazima splitskog Instituta, prvi primjerci su kod hrvatskog ostrva Vis uočeni 2020. godine. Samo tri godine kasnije, cijelo područje oko Komiže prekriveno je ovom algom .Stjenovito dno od tri do 25 metara dubine oko Komiže pretvoreno je u monokulturu ove invazivne vrste, upozoravaju iz Instituta. Alga je već u potpunosti potisnula domaće vrste algi i beskičmenjaka, stvarajući nestabilan i siromašan ekosistem.
Pored Visa, prisustvo alge je potvrđeno i na ostrvima Biševo i Brusnik, a širenje je, kažu stručnjaci, neminovno, morskim strujama alga se kreće prema jugu Jadrana, čime crnogorski akvatorijum postaje sljedeća potencijalna meta.
Ekolozi upozoravaju da bi, ukoliko dođe do širenja alge uz crnogorsku obalu od Herceg Novog do Ulcinja, moglo doći do nepovratne štete po biodiverzitet, uključujući zaštićene i endemske vrste. Posebno su ranjiva područja Boke Kotorske, kao i akvatorijum oko Svetog Stefana, Petrovca i Velike plaže.
Alga Stypopodium schimperii može narasti i do 40 cm u dužinu, a lako se zamijeni sa zavičajnom vrstom Padina pavonica, koja ima karakteristične bijele zone , dok invazivna nema bijele nijanse, već ponekad ima plavičasti odsjaj u sjenovitim dijelovima.
Institut iz Splita poziva građane da pomognu u mapiranju širenja alge – ukoliko je primijete, potrebno ju je fotografisati i prijaviti nadležnim institucijama. S obzirom na to da se alga brzo širi i uspješno nadmeće sa lokalnim vrstama, pravovremeno djelovanje je ključno.
U Crnoj Gori za praćenje stanja podmorja odgovorne su Agencija za zaštitu životne sredine, Institut za biologiju mora u Kotoru, kao i Ministarstvo ekologije, koji zasad nijesu dali zvaničnu reakciju na ovo upozorenje, iako bi eventualni prodor vrste mogao imati i ekonomske posljedice, naročito na ribarstvo i turizam.
Istraživanja se trenutno sprovode kroz projekat „Nezavičajne bentoske vrste“ (NIBS), koji se finansira iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti Hrvatske 2021–2026, ali je nužno da se u monitoring uključe i druge države Jadranskog bazena, uključujući Crnu Goru i Albaniju.
Ukoliko se trend širenja invazivne alge nastavi nesmetano, stručnjaci upozoravaju da bi mogli izgubiti vrijedne morske habitate, a posljedice bi bile vidljive i na turizmu, morskoj hrani i očuvanju prirodnog balansa.
Alarm je već upaljen I ostaje da vidimo da li će crnogorske institucije reagovati na vrijeme.
ETOportal / V.M.
