Iako Crna Gora ima ambiciozan plan za implementaciju ekoloških standarda Evropske unije i završavanje poglavlja 27 o ekologiji do 2026. godine, ostaje pitanje da li država ima dovoljno kapaciteta da ispuni sve ove zahtjeve, kako sa finansijskog, tako i sa ljudskog aspekta.
Procjene govore da bi Crnoj Gori bilo potrebno između 1,5 i 2 milijarde eura u naredne dvije godine kako bi ispunila ekološke ciljeve iz poglavlja o životnoj sredini. Ovaj novac bi se koristio za izgradnju infrastrukture za upravljanje otpadom, unapređenje postrojenja za prečišćavanje voda, smanjenje emisije ugljen-dioksida i razvoj obnovljivih izvora energije.
Iako Crna Gora ima određena sredstva u budžetu i kroz predpristupne fondove EU, realnost je da se ne može osloniti samo na sopstvene resurse. Evropska unija je već opredijelila sredstva kroz Instrument za pretpristupnu pomoć (IPA), ali to nije dovoljno da pokrije sve potrebne izdatke. Procjene govore da je EU odobrila približno 200 miliona eura za projekte iz oblasti ekologije u periodu 2024-2027, ali to je tek početak.
Za ostatak potrebnih sredstava, Crna Gora bi morala da se osloniti na međunarodne finansijske institucije (kao što su Svetska banka, Evropska investiciona banka i UNDP), ali i na privatne investicije u zelenu ekonomiju. Takođe, zemlja može koristiti zelene obveznice i povoljne kredite kako bi obezbijedila dodatni kapital za ekološke projekte. Međutim, konkurencija za ovakva sredstva je velika, a uslovi povoljniji za države koje već imaju razvijenu ekološku infrastrukturu i implementirane EU standarde.
Jedan od ključnih faktora za implementaciju ovih ekoloških projekata je kadrovska osposobljenost. Crna Gora ima određeni broj stručnjaka u sektoru ekologije, ali su potrebni dodatni kapaciteti, posebno u oblasti upravljanja projektima, nadzora nad implementacijom ekoloških standarda i primjene novih tehnologija.
Većina tih kadrova dolazi iz državnih institucija, poput Ministarstva ekologije, planiranja i urbanizma, ali i iz lokalnih samouprava. Iako je u poslednjim godinama zabelježen napredak u obuci i angažovanju stručnjaka, postoje deficit kadrova u specifičnim oblastima kao što su energetska efikasnost, obnovljivi izvori energije i pravna regulativa koja prati ekološke standarde EU.
Ovaj manjak kadrova usporava implementaciju ključnih ekoloških politika. Da bi se to riješilo, neophodno je uložiti u obrazovanje i stručno usavršavanje, kao i privući stručnjake iz inostranstva koji bi pomogli u implementaciji složenih projekata. Takođe, potrebna je jača koordinacija među vladinim institucijama, lokalnim vlastima i civilnim društvom.
Realnost zatvaranja poglavlja o ekologiji do 2026. godine je izazovna, ali nije nemoguća. Da bi to postigla, Crna Gora će morati da se fokusira na sledeće:
Ubrzanje izgradnje ekološke infrastrukture: Projekti poput izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda, modernizacija sistema za upravljanje otpadom i smanjenje emisija ugljen-dioksida moraju biti ubrzani.
Usmjeravanje na zelene tehnologije: Pored poboljšanja postojećih sistema, Crna Gora mora uložiti u istraživanje i razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost.
Podrška EU i međunarodnih organizacija: Bez dodatne podrške iz EU fondova, kao i pomoći Svetske banke i drugih međunarodnih organizacija, Crna Gora neće moći da ispuni ekološke standarde.
Iako su novčana sredstva i kadrovi ključni izazov, Crna Gora ima mogućnost da postigne ambiciozne ciljeve i zatvori poglavlje o ekologiji do 2026. godine, ali to zahteva efikasnu upotrebu postojećih resursa, koordinaciju sa EU i međunarodnim partnerima, kao i ubrzanje ulaganja u zelenu infrastrukturu. Time bi, ne samo postigla ekološke standarde EU, već i stvorila temelje za dugoročni održivi razvoj.
ETOportal