Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) i Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO) objavile su zajednički izveštaj u kojem su rangirane najsmrtonosnije virusne bolesti koje se prenose hranom. Ovaj izveštaj, zasnovan na mikrobiološkoj procjeni rizika, otkriva da je norovirus glavni uzrok bolesti koje se prenose hranom.
Prema Zajedničkom sastanku stručnjaka za procjenu mikrobiološkog rizika (JEMRA), objavljenom u decembru 2024. godine, norovirus izaziva 125 miliona slučajeva bolesti širom svijeta, a odgovoran je za oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje. Iako je najčešće povezan sa hranom koja je spremna za jelo, smrznutim bobicama i školjkama, ovaj virus se može širiti kroz čitav lanac ishrane.
Najčešći simptomi norovirusa uključuju dijareju, povraćanje, mučninu i bolove u stomaku, a mogu se javiti i groznica, glavobolja i bolovi u tijelu. Djeca mlađa od pet godina, starije osobe i ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom najviše su izloženi ovom virusu, jer oni mogu prenijeti bolest tokom dužeg perioda.
Norovirus se pokazao izuzetno zaraznim, a čak i minimalna kontaminacija može dovesti do velikih epidemija. U Sjedinjenim Američkim Državama, ovaj virus izaziva oko 2.500 izbijanja bolesti svake godine, što čini 58% svih bolesti prenesenih hranom.
Hepatitis A
Drugi virus koji se nalazi na listi najčešćih uzroka smrtonosnih bolesti koje se prenose hranom je hepatitis A. Prema izveštaju, hepatitis A izaziva oko 14 miliona slučajeva i odgovoran je za 28.000 smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine. Glavni izvori zaraze su školjke, smrznuto bobičasto voće i hrana koja je spremna za jelo. Zanimljivo je da postoje značajne regionalne razlike u učestalosti slučajeva hepatitisa A, koje zavise od prevalencije bolesti u određenim područjima i upotrebe vakcina.
Povećanje usklađenosti sa međunarodnim standardima, kao što su dobra poljoprivredna i higijenska praksa, moglo bi pomoći u smanjenju globalnog prenosa hepatitisa A.
Hepatitis E
Hepatitis E zauzima treće mjesto na listi, a karakteriše ga činjenica da je zoonoza, tj. prenosi se sa životinja na ljude. Glavni prenosioci hepatitisa E su svinje, koje mogu biti asimptomatski nosioci virusa. Ovaj virus može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su ciroza jetre i neurološke komplikacije. Hepatitis E prenosi se konzumiranjem nedovoljno kuvanih svinjskih proizvoda, kao što su džigerica, sirove kobasice i jetrene paštete.
Iako tačan broj slučajeva hepatitisa E poveznih sa hranom nije globalno procijenjen, izveštaj ukazuje na potrebu za boljim razumevanjem širenja ovog virusa.
Zarazni virusi i mjere za smanjenje rizika
Osim navedenih virusa, i drugi poput astrovirusa, sapovirusa, enterovirusa, enteričnih adenovirusa i rotavirusa mogu izazvati bolesti prenesene hranom. Iako broj smrtnih slučajeva izazvanih ovim virusima nije precizno utvrđen, njihova potencijalna opasnost ne smije biti zanemarena.
Autori izveštaja ističu da bi poboljšani nadzor i bolje izveštavanje mogli značajno smanjiti širenje ovih bolesti. Preporučuje se da države članice razviju kapacitete za obuku i implementaciju metoda za otkrivanje virusa u hrani i životnoj sredini. Ovaj pristup bi mogao pomoći u analizi rizika i smanjenju broja bolesti koje se prenose hranom.
Globalne prijetnje, kao što su klimatske promjene, rast svjetske populacije i globalizacija lanaca snabdijevanja hranom, povećavaju rizik od širenja ovih bolesti. Stoga je ključno preduzeti konkretne mjere kako bi se smanjio broj smrtnih slučajeva i spriječilo dalje širenje infekcija.
ETOportal