Razlog za dug period bez novih investicija u naftnom sektoru Libije leži u nestabilnom stanju koje je usledilo nakon svrgavanja Moamera Gadafija 2011. godine. Sporovi između suparničkih naoružanih frakcija oko kontrole prihoda od nafte često su dovodili do zatvaranja naftnih polja, navodi Rojters.
U avgustu prošle godine, Libija je ostala bez više od polovine svoje proizvodnje nafte, koja je iznosila oko 700.000 barela dnevno. Izvoz je bio obustavljen u nekoliko luka, jer je sukob između političkih frakcija oko centralne banke prijetiłi okončanju četvorogodišnjeg relativnog mira. Ova blokada trajala je više od mesec dana, a proizvodnja se postepeno obnovila početkom oktobra. Međutim, to nije spriječilo velike naftne kompanije poput Eni, OMV, BP i Repsol da obnove svoje istražne aktivnosti u Libiji prošle godine, nakon decenije pauze.
Italijanski gigant „Eni“ i libijska Nacionalna naftna korporacija (NOC) potpisali su ugovor vrijedan osam milijardi dolara (7,62 milijarde evra) o proizvodnji gasa 2023. godine.
Vršilac dužnosti ministra za naftu Libije, Halifa Abdulsadek, izjavio je u januaru da će zemlji biti potrebno između tri i četiri milijarde dolara kako bi dostigla proizvodnju od 1,6 miliona barela dnevno. Trenutna proizvodnja iznosi oko 1,4 miliona barela dnevno, što je oko 200.000 barela manje nego prije građanskog rata.
ETOportal