Statistika pokazuje da je svaka druga žena u Crnoj Gori tokom života iskusila neki oblik nasilja. Samo u 2024. godini registrovana su četiri slučaja femicida, dok ih je od 2017. godine bilo ukupno 19.
Prema podacima Nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici, godišnje se prijavi oko 2.000 slučajeva nasilja nad ženama. Ipak, svaka od žrtava femicida prethodno je prijavljivala nasilje nadležnim organima, ali sistemska zaštita nije bila adekvatna, ističe Nada Koprivica, programska asistentkinja Nacionalne SOS linije.
Ona naglašava da je femicid posljedica patrijarhalnih društvenih obrazaca koji opravdavaju nasilje nad ženama i dovode do situacije u kojoj počinioci smatraju da imaju pravo da kontrolišu ili ugroze život žene
„Femicid nikada nije izolovan slučaj – žene koje stradaju dugo su bile izložene nasilju i često su ga prijavljivale. Problem je što sistem ne pruža adekvatnu zaštitu od samog početka. Procjena rizika je ključna u prevenciji femicida, ali ona ili nedostaje ili se obavlja površno, bez izrade konkretnih sigurnosnih planova za žrtve“, upozorava Koprivica.
Najmlađa žrtva femicida imala je 18, a najstarija 84 godine. Analize pokazuju da nijedan od počinilaca nije imao ozbiljne psihičke poremećaje.
„Istraživanja ukazuju da su u 70 do 75 posto slučajeva nasilnici ugledni članovi društva – porodični ljudi, komšije, kolege, koji se u javnosti ne povezuju sa nasiljem. Tek 25 do 30 posto počinilaca ima određene psihološke probleme. To je razlog zašto se često čuje kako je nasilnik bio ‘dobar i fin čovjek’, što ukazuje na neprepoznavanje problema u društvu“, ističe Koprivica.
Advokatica Branislavka Mujović-Radović smatra da su kazne za femicid, koje trenutno iznose od 3 do 12 godina zatvora, preniske i da bi njihovo povećanje imalo preventivni efekat.
„Strože kazne bi uticale na smanjenje ovakvih zločina, jer bi potencijalni počinioci osjećali veći strah od posljedica. Ipak, ključno je i da institucije ozbiljnije reaguju na prijave nasilja i da žene osjete sigurnost kada se odluče da prijave zlostavljača“, kaže Mujović-Radović.
Naglašava da su izmjene Krivičnog zakonika, koje su u decembru prošle godine uvele femicid kao posebno krivično djelo, već dovele do povećanja broja krivičnih prijava. Ove godine evidentirano je oko 800 krivičnih i 1.100 prekršajnih prijava za nasilje u porodici.
Još jedan od problema je nedostatak podrške žrtvama i njihovim porodicama nakon pokušaja femicida ili samog zločina.
„Veća pažnja posvećuje se samim počiniocima nego žrtvama. Nakon nekoliko dana, o žrtvi se više ne govori, a porodice ostaju bez psihološke ili materijalne podrške. Osjećaju se zaboravljenima u trenucima najveće boli i trauma“, upozorava Koprivica.
Sagovornici ističu da je neophodno da institucije ozbiljno shvate svaku prijavu nasilja i da se od početka šalje jasna poruka da je bezbjednost žene prioritet.
ETOportal