Danas se održava ključna sjednica Skupštine ABA lige, i to u onlajn formatu, na kojoj bi konačno trebalo da se donesu dugoočekivane odluke koje će definisati strukturu i pravila regionalnog takmičenja za sezonu 2025/2026. Od broja timova, preko formata takmičenja, pa do pitanja ispadanja i proširenja lige, mnogo toga je na stolu, a odgovori bi mogli dugoročno promijeniti pejzaž elitne košarke na Balkanu.
Ono što je u ovom trenutku sigurno jeste da će ABA liga od naredne sezone biti podijeljena u dvije grupe, a upravo na današnjoj sjednici biće definisano da li će te grupe brojati po devet ili po deset klubova. Prema trenutno raspoloživim informacijama, opcija sa 18 klubova i dvije grupe po devet timova je najrealnija. Međutim, još uvijek postoji mogućnost da se liga proširi na 20 klubova, što bi značilo i promjenu formata takmičenja, kao i dodatne troškove i logističke izazove.
Ukoliko dođe do proširenja na 20 klubova, to bi otvorilo vrata povratku Mornara iz Bara i Cibone iz Zagreba, timova koji su prošle sezone ispali iz lige. Njihovo vraćanje bi, prema predloženim uslovima, bilo uslovljeno plaćanjem pozivnice, što otvara i etičko i sportsko pitanje, da li se status ABA ligaša može (i treba) kupovati?
U sezoni 2025/2026 očekuje se učešće 18 timova: Partizan, Crvena zvezda, Budućnost, Cedevita Olimpija, Dubai, Igokea, FMP, Mega, SC Derbi, Spartak, Zadar, Split, Borac Čačak, Krka, Kluž, Viena, Bosna i Ilirija. Ovaj sastav pokazuje da ABA liga više nije samo „balkanska“, već se širi i prema Bliskom Istoku i centralnoj Evropi, što može donijeti dodatni novac i medijsku pažnju, ali i stvoriti izazove u očuvanju takmičarskog identiteta.
Dodatno, u sezoni 2026/2027 u ligu bi trebalo da uđe i ekipa Abu Dabija, što ukazuje da će današnje odluke imati direktan uticaj na strukturu lige i u srednjem roku.
Još jedno ključno pitanje koje će se naći na dnevnom redu je. kako će izgledati završnica ABA lige? Hoće li se zadržati klasični plej-of format, koji je tradicionalan i kompetitivan, ili će se preći na Fajnal For ili čak Fajnal Ejtl, što bi omogućilo dinamičniju završnicu, veću gledanost i bolju prodaju prava?
Uslov za ovakav potez mogao bi biti i format sa grupama, gdje bi brži završni turnir bio logičan epilog nakon dvokružne grupne faze. No, mnogi klubovi koji imaju domaće dvorane sa velikim kapacitetima i redovnim navijačima, radije bi zadržali plej-of sistem koji omogućava domaćinstva i uzvratne utakmice.
Ono što je očigledno jeste da ABA liga ulazi u fazni prelaz iz tradicionalnog balkanskog sistema u širi, možda i panevropski format. Novi timovi, ekspanzija ka Bliskom Istoku, finansijski uslovi za ulazak, i promjene u format, sve to govori o pokušaju da se liga profesionalizuje i otvori prema tržištu.
Međutim, opasnost leži u gubitku sportskog integriteta, ako ključne odluke budu više vođene komercijalnim interesima nego sportskom logikom. Današnja sjednica će dati važne odgovore: da li ABA liga ostaje dosljedna sebi, ili postaje regionalna kopija Evrolige, ali bez potrebne infrastrukture i sistema.
ETOportal / Sportska redakcija
