Danas, 21. septembra, pravoslavni vernici širom sveta slave jedan od najvažnijih crkvenih praznika – Rođenje Presvete Bogorodice, poznatiji kao Mala Gospojina. Ovaj dan se u crkvenom kalendaru označava crvenim slovom, što ga čini jednim od 36 velikih praznika u pravoslavnom hrišćanstvu.
Mala Gospojina obeležava rođenje Marije, majke Isusa Hrista, koja je prema predanju rođena u Nazaretu u domu Joakima i Ane. Ovaj praznik se smatra početkom puta spasenja čovečanstva, jer je Bogorodica bila izabrana da svetu donese Spasitelja.
Na Malu Gospojinu, vernici posećuju crkvu, pale sveće i mole se Presvetoj Bogorodici za zdravlje i sreću. Žene, posebno majke i porodilje, smatraju ovaj dan svojim zaštitnikom. U narodu postoji verovanje da deca rođena na ovaj dan imaju posebnu zaštitu i blagoslov.
Takođe, veruje se da na Malu Gospojinu ništa ne treba davati iz kuće, kako bi sreća ostala u domu. Ovaj dan je posvećen porodici, molitvi i zajedništvu.
U katoličkoj crkvi, praznik Rođenja Presvete Bogorodice takođe se slavi, ali datum može varirati u zavisnosti od crkvenog kalendara. Iako se ne označava crvenim slovom u svim katoličkim kalendarima, ovaj praznik ima značaj u katoličkoj tradiciji.
Mala Gospojina je dan kada se vernici okupljaju u crkvama, mole za zdravlje i sreću svojih porodica, i poštuju tradiciju i običaje koji čine ovaj praznik posebnim. Bilo da ste pravoslavni ili katolički vernik, ovaj dan pruža priliku za duhovno obnavljanje i zajedništvo.
ETOportal