Više od jednog vijeka nakon potonuća Titanika, mnoga pitanja koja prate ovaj brodolom i danas imaju zapanjujuću aktuelnost, tvrdi direktorka muzeja u Hagu, gdje se ovog vikenda otvara velika izložba posvećena najpoznatijoj pomorskoj nesreći na svijetu.
„Migracija i prijetnja ratom bili su pitanja i 1912. kada je Titanik potonuo, baš kao i danas“, kazala je Margriet Šavemaker, direktorka Kunstmuseuma u Hagu.
„Takođe, ono što se vidi tada, a ima odjeka i danas, jeste vjera u tehnologiju – ali uz nju i spoznaja da priroda ima moć, da može da uzvrati udarac.“
Ove teme, uz svjetski značajnu kolekciju mode iz 1910-ih, učinile su izložbu „Titanik i moda: Posljednji ples“ prirodnim izborom muzeja. Postavka (otvorena do 25. januara) spaja istoriju i kinematografiju: među eksponatima su kostimi iz filma Titanik iz 1997. godine, uz originalnu odjeću i modne dodatke iz epohe.
Bijelo krem odijelo s kontrastnim mornarsko-plavim reverom i pojasom, koje je Kejt Vinslet nosila u uvodnoj sceni filma u ulozi Rouz Devit Bukejter, uklapa se među originalne odjevne komade iz tog perioda, uključujući haljinu od bijelog pamuka i ljubičastog somota za koju se vjeruje da ju je oko 1912. nosila Marija Henrieta Rouel-Rutgers van Rozenberg.
Kostimografkinja Titanika, Debora Lin Skot, nagrađena je Oskarom za svoj rad, a izložba u Kunstmuseumu pokazuje koliko je njeno istraživanje bilo detaljno – kostimi iz filma vjerno prate autentičnu modu epohe. Posebno se izdvajaju crvena haljina od satena i čipke koju Rouz nosi kada upoznaje Džeka Dosona (Leonardo Di Kaprio), kao i takozvana „haljina za potonuće“ od slojeva šifona ispod ružičastog vunenog kaputa, u kojoj je prikazana scena tragedije.
U postavci su i djela savremenih dizajnera poput uticajnog Britanca Krejga Grina, među kojima su brokatna odijela u ružičastoj i zelenoj boji iz njegove kolekcije za 2024. godinu, nalik na ronilačka odijela, kao i skulpturalna kreacija nastala u saradnji s Dejvidom Kertis-Ringom, koja postavlja pitanje: da li je ovo pojas za spasavanje ili čovjek? Ko spašava koga? I ko je zapravo heroj?
Direktne veze Holandije i Titanika takođe su prikazane: izloženi su komadi namještaja firme Mutters and Son, podsjetnik na luksuzne kabine broda koje su oni opremali, kao i imena Holanđana koji su bili na Titaniku – kuvar Hendrik Bolhuis i ložač Vesel van der Brugge, obojica stradali u nesreći. Poseban fokus stavljen je i na odjeću putnika treće klase i članova posade: među eksponatima je i braon košulja bez kragne i pantalone od somota koje je nosio Džek u filmu, zajedno s autentičnom radničkom odjećom tog vremena.
Dio postavke posvećen je i jednostavnoj radnoj odjeći koja je ponovo u modi u Holandiji – poput rodno neutralnih odijela inspirisanih radnim kombinezonima, koje izrađuje amsterdamski brend Bonne Suits.
Jedini predmeti izloženog materijala koji su zaista bili na Titaniku su set posuđa i razglednica. Šolja, tanjir i tacna sa grbom brodarske kompanije White Star Line poslati su s broda majci od brodskog ljekara Džona Edvarda Simpsona, prije nego što je Titanik isplovio iz Sautemptona – Simpson je bio među 1.500 stradalih.
Razglednicu je svojoj djeci poslao treći holandski putnik na Titaniku, Johan George Reuhlin. Ona je stigla u njihov dom u Roterdamu tek nakon što je porodica već saznala da je i on poginuo u katastrofi.
ETOportal/Nataša Goleš