Zamislite scenu: otvorite frižider, a on već zna da vam je ponestalo mlijeka. Ali ne samo to, vaš pametni frižider sa AI tehnologijom već je poslao narudžbu online. Dobrodošli u svijet tehnologije gdje frižider radi više nego mi sami. I sve bi bilo sjajno da Balkan nije Balkan…
Pametni frižideri su čudo tehnologije: kamere, senzori težine, internetska konekcija i algoritmi koji uče vaše navike. Na primjer, ako svaki utorak volite burek, frižider će se pobrinuti da burek bude spreman. Ako ostaneš bez jaja ili sira, on to odmah registruje i šalje narudžbu supermarketu. Ukratko, praktično, manje brige, manje trčanja po marketima.
Ali tu nastaje balkanski problem. Šta ako vaš frižider zaključi da su zdraviji ili skuplji proizvodi bolji za vas , recimo finska lososova pašteta umjesto domaćeg kajmaka? Ili naruči smoothie-jevce dok vi samo želite sir i jaja za pravi domaći omlet? I tu nastupa trenutak kada tehnologija susreće balkanski prag realizma. Frižider možda zna šta je „idealno“ za zdravlje, ali ne zna da je ćevap za utorak svetinja.
Naravno, AI algoritmi uče iz vaših odabira. Ako svaki put odbijete skupe proizvode, frižider će shvatiti da balkanski narod voli štekovane zalihe i proizvode po mjeri džepa. Ipak, trenutak kada pogledate bankovni račun i shvatite da vam je frižider „pomogao“ naručiti luksuznu hranu, onda vam jedino ostaje da napravite dobar selfi.
Za kraj, pametni frižideri su očigledno budućnost: štede vrijeme, smanjuju bacanje hrane i olakšavaju život. Ali na Balkanu, tehnologija mora računati i na genijalne izgovore i male trikove kojima narod uvijek spašava svoj budžet. Ako frižider odluči da naruči nešto skupo, krivite Wi-Fi, a ne sebe!
ETOportal/Nataša Goleš