Postoji životna prelomna tačka u kojoj bi konzumaciju alkohola, uključujući i pivo kao jedno od najrasprostranjenijih pića na svijetu, trebalo ozbiljno preispitati, a potom i u potpunosti prekinuti. Na to upozorava britanski neurolog dr Ričard Restak, ističući da razlog nije estetske prirode, poput tzv. „pivskog stomaka“, već dugoročno i ozbiljno ugrožavanje zdravlja mozga.
„Alkohol je veoma slab, ali kontinuiran neurotoksin. On nije dobar za nervne ćelije“, naveo je dr Restak u izjavi za portal Lad Bible, upozoravajući da njegovi efekti postaju posebno opasni u poznijim godinama. Prema njegovim riječima, kritična starosna granica je 65 godina. Upravo tada započinje period u kojem očuvanje neurona i moždanih veza postaje ključno za održavanje mentalnih i fizičkih sposobnosti. „U idealnim uslovima, svako bi nakon 65. godine trebalo postepeno da smanjuje unos alkohola, a do 70. godine potpuno da prestane s njegovom konzumacijom“, poručuje dr Restak.
Ovakva preporuka temelji se na brojnim naučnim saznanjima koja povezuju prekomjernu upotrebu alkohola sa povećanim rizikom od razvoja demencije. U tom životnom dobu dolazi do prirodnog smanjenja broja neurona i slabljena veza među njima, što rezultira padom moždane mase, a samim tim i opadanjem kognitivnih i fizičkih funkcija.
Iako zdraviji stil života, poput redovne fizičke aktivnosti i mentalne stimulacije, može donekle ublažiti negativne efekte starenja, stručnjaci naglašavaju da je prevencija štete najefikasniji pristup.
Za mnoge ljude odricanje od alkohola u penzionerskim godinama može djelovati kao težak zadatak, naročito jer se taj period često doživljava kao vrijeme opuštanja i uživanja. Međutim, upravo tada organizam postaje osjetljiviji na štetne uticaje alkohola, pa njegovo izbjegavanje predstavlja razumnu i odgovornu odluku.
„Snažno preporučujem da osobe koje imaju 65 godina ili više potpuno i trajno uklone alkohol iz svoje ishrane“, zaključuje dr Restak.
Ipak, kako ističe, konačna odluka ostaje lična.
ETOportal