Cijena radne snage jedan je od ključnih faktora u formiranju vrijednosti investicionih projekata, ali i cijena usluga u gotovo svim privrednim djelatnostima. Crnogorski privrednici već godinama upozoravaju na hronični nedostatak domaće radne snage i, zasad bez većeg uspjeha, traže pojednostavljenje procedura za angažovanje radnika iz inostranstva.
Istovremeno, u Crnoj Gori ne postoje sveobuhvatne i javno dostupne analize o angažovanju strane radne snage – o njihovom tačnom broju, djelatnostima u kojima su zaposleni, poslovima koje obavljaju, kao ni o iznosu novca koji se kroz zarade isplaćuje stranim radnicima i potom odliva iz zemlje.
U godini u kojoj se najavljuje snažan investicioni ciklus, naročito u oblasti izgradnje putne i druge infrastrukturne mreže, izostaju precizni podaci i procjene o tome kako angažovanje strane radne snage utiče na cijene investicija i usluga u Crnoj Gori.
Poznati hotelijer Žarko Radulović u izjavi za „Dan“ ističe da je strana radna snaga od presudnog značaja za opstanak crnogorske privrede, a posebno turizma. Kako navodi, njen uticaj na povećanje cijena turističkih usluga je minimalan.
„To su procenti, uticaj je veoma mali. Strani radnici nas bukvalno spašavaju. Da nema njih, ne znam kako bismo uopšte funkcionisali. Domaći radnici jednostavno neće da rade“, kazao je Radulović.
On navodi da ima iskustva sa radnicima iz brojnih zemalja, uključujući Meksiko, Argentinu, Nepal, Indiju, Bangladeš, Maroko, kao i Tursku, Azerbejdžan i Egipat. Prema njegovim riječima, riječ je o radnicima koji su dobro obučeni za rad u turizmu, često govore dva ili tri strana jezika, dok se domaća radna snaga za ovu djelatnost sve teže edukuje.
„Žao mi je naših ljudi, jer stranci polako zauzimaju njihova mjesta. Naš čovjek mora da shvati da bez rada nema zarade. Novac se ne dobija, on se mora zaslužiti – trudom, vremenom, angažmanom i znanjem“, poručio je Radulović.
S druge strane, predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica smatra da angažovanje strane radne snage utiče na povećanje cijena investicionih projekata i usluga, ali da je bez nje crnogorska privreda trenutno nekonkurentna.
Prema njegovim riječima, pitanje uticaja stranih radnika nije u fokusu javnosti jer još uvijek postoji percepcija da se veliki infrastrukturni projekti realizuju uglavnom uz pomoć domaće radne snage.
„Kada se projekti realizuju domaćom radnom snagom, koristi su višestruke – novac ostaje u zemlji, podstiče potrošnju i rast BDP-a. Kada strani radnik svoju zaradu pošalje u matičnu državu, riječ je o direktnom odlivu kapitala. Cijena radne snage čini veliki dio svake investicije, a kada većinu objekata grade strani radnici, jer domaće radne snage nema dovoljno, logično je da to utiče na krajnju cijenu“, kazao je Mikavica.
On smatra da bi za državu i ekonomiju bilo znatno povoljnije da se infrastrukturni projekti realizuju planski, kroz model javnih radova i postepene izgradnje, čime bi se formirale domaće ekipe i zadržala radna snaga u zemlji.
Mikavica ističe da je domaći radnik često kvalitetniji jer ima motiv da izgradi reputaciju u svojoj sredini, ali upozorava da domaće radne snage ima sve manje, posebno u građevinarstvu, gdje je manjak radnika ogroman.
„Bez strane radne snage danas je praktično nemoguće realizovati bilo koji veći građevinski projekat“, naglasio je on.
Takođe upozorava da bi Zakon o strancima mogao dodatno pogoršati stanje na tržištu rada, te da je neophodno da država hitno predloži poseban zakon o stranom radniku.
Povodom pitanja da li postoje zvanične analize o uticaju strane radne snage na cijene investicionih radova i turističkih usluga, redakcija se obratila Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga. Do zaključenja ovog izdanja, odgovor nadležnih institucija nije stigao.
ETOportal
