Institut za javno zdravlje i „prazna godina“ statistike: Registar infarkta srca star više od decenije otvara pitanja sistema i odgovornosti
Institut za javno zdravlje Crne Gore (IJZCG) objavio je izvještaj o obolijevanju i umiranju od akutnog koronarnog sindroma za 2015. godinu tek 2025. godine, što znači da su najnoviji javno dostupni podaci o jednoj od najtežih kardiovaskularnih bolesti u zemlji u trenutku objave bili stari deset godina.
Ovakav vremenski jaz između prikupljanja i objavljivanja podataka otvara ozbiljna pitanja o funkcionalnosti zdravstvenih registara, kontinuitetu statističkog praćenja i sposobnosti sistema da pravovremeno planira zdravstvenu politiku.
Zakonska obaveza i stvarna praksa
Prijavljivanje oboljelih od akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori regulisano je Zakonom o zbirkama podataka u oblasti zdravstva („Službeni list Crne Gore“, broj 80/08), koji obavezuje zdravstvene ustanove da podatke dostavljaju IJZCG radi vođenja registra.
Registar je formalno uspostavljen 2013. godine u saradnji sa Kliničkim centrom Crne Gore, opštim bolnicama i stacionarima domova zdravlja, uz kombinaciju elektronskog i pisanog prijavljivanja.
Međutim, iako je zakonski okvir jasan, kontinuitet objavljivanja podataka očigledno nije održan.
Na zvaničnom sajtu IJZCG dostupni su izvještaji samo za 2013, 2014. i 2015. godinu, dok podaci za naredne godine – 2016. do 2025. – nijesu objavljeni.
Posljednji dostupni podaci: slika iz 2015. godine
Prema posljednjem objavljenom izvještaju, u 2015. godini u Crnoj Gori zabilježeno je ukupno 1.407 slučajeva akutnog koronarnog sindroma. Od toga:
- 1.153 slučaja (82%) odnosila su se na akutni infarkt miokarda
- 254 slučaja (18%) na nestabilnu anginu pektoris
Značajna rodna razlika takođe je evidentna:
- muškarci: 725 slučajeva infarkta
- žene: 428 slučajeva
Podaci ukazuju i na izraženu starosnu i polnu nejednakost, posebno u populaciji do 74 godine, gdje dominiraju muškarci.
Geografska distribucija pokazuje da su najveći broj slučajeva imale Podgorica (311), Nikšić (290) i Berane (117), dok su najmanje vrijednosti zabilježene u Šavniku i na Žabljaku. U Petnjici i Gusinju, prema evidenciji, nije registrovan nijedan slučaj.
Sistem bez kontinuiteta podataka
Svrha registara ovakvog tipa nije samo statističko evidentiranje, već i strateško upravljanje zdravstvenim sistemom. Prema samim metodološkim objašnjenjima IJZCG, registar omogućava:
- praćenje obolijevanja i smrtnosti
- procjenu efikasnosti liječenja
- planiranje kapaciteta zdravstvenog sistema
- razvoj preventivnih programa
Međutim, bez kontinuiranih i ažurnih podataka, ove funkcije gube operativni značaj.
Činjenica da Crna Gora u javno dostupnom sistemu nema kompletne registre za period duži od jedne decenije znači da se ključne zdravstvene politike mogu zasnivati na zastarjelim informacijama.
Nedostatak objašnjenja i institucionalna tišina
Posebno zabrinjava činjenica da iz IJZCG nije ponuđeno jasno objašnjenje za višegodišnji izostanak objavljivanja novih registara, iako zakonska obaveza prikupljanja podataka postoji.
Time se otvara prostor za nekoliko pitanja:
- da li podaci nijesu prikupljani ili nijesu obrađeni
- da li postoji problem u sistemu prijavljivanja iz zdravstvenih ustanova
- ili je riječ o kašnjenju u analitičkoj obradi i objavljivanju
Bez zvaničnog odgovora, javnost ostaje uskraćena za informacije o stvarnom stanju kardiovaskularnog zdravlja stanovništva.
Značaj registara koji ne funkcionišu u realnom vremenu
Stručna dokumenta IJZCG sama naglašavaju da su registri ključni za:
- planiranje medicinskog kadra i opreme
- organizaciju dijagnostike i liječenja
- evaluaciju preventivnih mjera
- klinička i epidemiološka istraživanja
Međutim, kada su podaci stariji od deset godina, njihova upotrebna vrijednost u savremenom planiranju zdravstvenog sistema postaje ograničena
Slučaj registra akutnog koronarnog sindroma u Crnoj Gori pokazuje jaz između zakonski definisanog sistema i njegove praktične primjene.
Iako pravni okvir predviđa kontinuirano prikupljanje i obradu podataka, javno dostupni izvještaji ukazuju na višegodišnji prekid u ažuriranju ključnih zdravstvenih statistika.
U sistemu u kojem kardiovaskularne bolesti predstavljaju jedan od vodećih uzroka smrtnosti, nedostatak savremenih podataka ne predstavlja samo administrativni propust, već i ozbiljan izazov za javno zdravlje i planiranje zdravstvene zaštite.
„Dok zdravstveni sistem godinama nema ažurne podatke o jednoj od vodećih bolesti u državi, izgleda da je važnije kakav je pogled iz hotelske sobe tokom službenog puta, na more ili planinu, nego pogled institucija na stvarno stanje javnog zdravlja. A bez podataka nema ni planiranja, ni prevencije, ni odgovornosti.“
ETOportal
