Rat na Bliskom istoku i poremećaji u globalnom snabdijevanju naftom otvorili su novi prostor za ubrzanu energetsku tranziciju, dok se Kina pozicionira kao najveći dobitnik aktuelne krize. Nakon vazdušnih napada koje su krajem februara na Iran izveli Sjedinjene Američke Države i Izrael, došlo je do blokade Hormuški moreuz, jednog od ključnih svjetskih energetskih koridora kroz koji prolazi gotovo petina globalne trgovine naftom i gasom. Posljedica su nagli rast cijena energenata, nestabilnost tržišta i povećana zabrinutost za energetsku bezbjednost država koje zavise od uvoza fosilnih goriva.
U takvim okolnostima Kina je zabilježila rekordni rast izvoza tehnologije obnovljivih izvora energije. Prema podacima analitičke kuće Ember, kineski izvoz solarne tehnologije tokom marta dostigao je 68 gigavata, što predstavlja povećanje od 50 odsto u odnosu na prethodni rekord. Istovremeno, izvoz solarnih panela, baterija i električnih vozila porastao je za čak 70 procenata na godišnjem nivou, dok su tržišta Azije i Afrike među najvećim uvoznicima kineske opreme za čistu energiju.
Analitičari ocjenjuju da aktuelna energetska kriza ubrzava globalni zaokret ka obnovljivim izvorima energije, koji se više ne posmatraju samo kao ekološka alternativa, već kao pitanje nacionalne i ekonomske sigurnosti. Britanski ministar energetike Ed Miliband upozorio je da je „era sigurnosti zasnovane na fosilnim gorivima završena“, dok stručnjaci smatraju da će dugotrajna nestabilnost na tržištu nafte dodatno povećati ulaganja u solarnu energiju, baterijske sisteme i električna vozila.
Kina je zahvaljujući višegodišnjim državnim ulaganjima uspjela da izgradi dominantnu poziciju u sektoru zelene energije i time značajno smanji sopstvenu zavisnost od uvoza nafte. Istovremeno, njena tehnološka dominacija donosi Pekingu snažan geopolitički uticaj kroz izvoz infrastrukture i energetskih rješenja. Kao primjer navodi se Pakistan, koji je masovnim uvozom kineskih solarnih panela ublažio posljedice energetske krize i smanjio troškove uvoza nafte za milijarde dolara godišnje.
Dodatni impuls kineskoj ekonomiji dao je i rast izvoza električnih i hibridnih vozila, koji je u martu dostigao rekordne nivoe uz povećanje od 140 odsto u odnosu na prošlu godinu. Iako dio stručnjaka upozorava da je dio rasta rezultat kratkoročnog stvaranja zaliha prije ukidanja određenih poreskih olakšica, dugoročni trend ostaje nepromijenjen, globalne geopolitičke krize ubrzavaju energetsku tranziciju, a Kina se sve jasnije profilisala kao ključni ekonomski i strateški centar nove energetske ere.
ETOportal / V.M.
