Analize mljekarskog sektora pokazuju da je za minimalnu održivost proizvodnje i stabilizaciju tržišta UHT mlijeka u Crnoj Gori neophodna dnevna prodaja od oko 40 hiljada litara, dok nadležni i prerađivači očekuju da bi se uskoro moglo doći do privremenog rješenja problema viškova mlijeka i normalizacije otkupa. Ključno u tom procesu je odobrenje nadležnih institucija u Srbiji za privremeni izvoz crnogorskog mlijeka na preradu i pakovanje u UHT mlijeko, nakon čega bi se finalni proizvod vraćao na domaće tržište.
Riječ je o modelu koji je dogovoren na nivou Ministarstva poljoprivrede i mljekare „Lazine“, a kojim je predviđeno da država snosi troškove transporta i prerade kroz posebnu mjeru Agrobudžeta, dok bi privredni subjekti učestvovali kroz logistiku i ambalažu. Srbija je ranije uvela zabranu uvoza mlijeka radi zaštite domaće proizvodnje, što je dovelo do zastoja u plasmanu viškova u Crnoj Gori, pa se ovaj aranžman vidi kao prelazno rješenje do stabilizacije tržišta.
Iz Ministarstva poljoprivrede saopšteno je da je u Agrobudžetu za 2026. godinu predviđeno oko 250 hiljada eura za mjere tržišnih intervencija i otkupa viškova, uz napomenu da će precizni troškovi izvoza i prerade biti definisani naknadno kroz javni poziv i sprovođenje mjere. Istovremeno, iz sektora poručuju da su kampanja kupovine domaćih proizvoda i korekcije cijena već počele da daju rezultate kroz postepeno smanjenje zaliha na tržištu.
Predsjednik Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore i direktor mljekare „Lazine“ Milutin Đuranović ocijenio je da je veća potrošnja domaćih mliječnih proizvoda već uticala na smanjenje viškova i stabilizaciju tržišta. Ipak, dugoročno rješenje, kako se navodi iz sektora, zahtijeva jačanje domaćih preradnih kapaciteta i veću otpornost na tržišne poremećaje, dok ključna odluka o privremenom izvoznom aranžmanu sa Srbijom ostaje presudna za dinamiku otkupa mlijeka u narednom periodu.
ETOportal / V.M.
